Aktualno:

   ISPIS - Windows   (29.6.2017.)
Microsoft je objavio zakrpu koja rješava problem ispisa iz Explorera !! Ažurirajte Windowse i ispis bi ponovo trebao raditi.
Microsoft je objavio zakrpu koja rješava problem ispisa iz Explorera !! Ažurirajte Windowse i ispis bi ponovo trebao raditi.
   Nova minimalna plaća za 2016. godinu   (5.1.2016.)
Minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. iznosi 3.120,00 kn
Institut minimalne plaće je socijalno zaštitni instrument te predstavlja najnižu mjesečnu svotu bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu.
Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje za sljedeću kalendarsku godinu. Tako svota minimalne plaće za 2016. nije utvrđena Zakonom o minimalnoj plaći već je njezina svota utvrđena Uredbom o visini minimalne plaće1 . U skladu sa svime navedenim na temelju Uredbe o visini minimalne plaće, minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. iznosi 3.120,00 kn. Dakle, kako je primjena nove minimalne plaće predviđena Uredbom o visini minimalne plaće od 1. siječnja 2016., to znači da će novu svotu minimalne plaće primiti svi radnici tek za rad koji je odrađen u siječnju, a koja se uobičajeno isplaćuje u veljači.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

   Izdavanje računa u elektroničkom obliku   (24.11.2014.)
Što je elektronički dokument?
Prema starom Pravilniku o PDV-u, čl. 104., račun (faktura) je mogao biti izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Pritom je elektronički račun ili elektronička isprava trebala biti izdana sukladno Zakonu o elektroničkoj ispravi, uz uvjet pisane suglasnosti primatelja za prihvat takve dokumentacije (npr. EDI – sustav elektroničke razmjene podataka ili napredni elektronički potpis i dr.). Pošto su samo veći poduzetnici mogli naći interes u uvođenju sustava elektroničkih dokumenata, razmjena i čuvanje dokumentacije u elektroničkom obliku nije zauzela značajnije mjesto u praksi.
Novina od 01.07.2013. godine jest da je pojam elektroničke isprave proširen i na dostupnije tehnologije, kao što su XML i PDF formati zapisa, što možemo shvatiti kao ozbiljniju prilagodbu propisa zahtjevima današnjice. To konkretno znači da se račun smije slati kupcu u npr. PDF formatu, putem elektroničke pošte (email), s time da se moraju zadovoljiti određeni uvjeti. Račun se može preuzimati i preko web portala. Općenito, ne propisuje se točan način slanja dokumenta, već opći uvjeti koji pritom moraju biti zadovoljeni. Formate je moguće i konvertirati (iz jednog formata u drugi).
Tako, kao što vrijedi i za papirnati račun, za račun u elektroničkom obliku mora se osigurati:
a) vjerodostojnost podrijetla – znači da se nedvojbeno može utvrditi identitet izdavatelja računa
b) cjelovitost sadržaja – znači da se ne može mijenjati sadržaj računa, i
c) čitljivost računa – sadržaj računa mora biti jasno vidljiv.
U trenutno važećem Zakonu o PDV-u (od 01.07.2013.g.), u članku 80. (i Pravilnik, čl. 161.), navodi se da se računom smatra i elektronički izdan račun ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Pritom suglasnost primatelja (kupca) mora biti u pisanom obliku, ovjerena i deponirana kod izdavatelja računa.
Zakon o računovodstvu (NN 109/07 i 54/13) u članku 6. propisuje da knjigovodstvena isprava mora biti potpisana. Potpis može biti elektronički, sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu, ili po starinski – ovjera potpisom i pečatom na papiru. Konkretno to znači:
1) ispisati račun na papiru,
2) potom ovjeriti od strane ovlaštene osobe,
3) skenirati ovjereni račun i
4) poslati skenirani račun npr. putem elektroničke pošte ili na drugi način (npr. softverom za razmjenu dokumentacije).
Primatelj tako poslani račun smije arhivirati u elektronskom obliku. Račun arhiviran u elektronskom obliku, uz zadovoljene prethodno navedene uvjete, omogućava primatelju pravo na odbitak pretporeza, što starim Zakonom o PDV-u nije bilo dopušteno. Naravno, pravo na odbitak pretporeza stječe se tek zadovoljenjem i ostalih uvjeta propisanih Zakonom (da je zadovoljen propisani sadržaj računa, da je nabava robe ili usluge ostvarena u svrhu poslovanja itd.).
Na kraju, iako su navedene promjene tek početak, postavlja se pitanje što sa starom arhivom? Za sada je čuvajte u ormarima jer novi propisi u pravilu ne vrijede za prethodna razdoblja.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Minimalna plaća člana uprave za 2019. godinu 5.491,20   (6.12.2018.)
Članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruge koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi trebaju se samostalno osigurati.
Član uprave , izvršni direktor trgovačkog društva i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran, obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj (umnožak prosječne plaće u RH i koeficijenta 0,65 što je za 2019 godinu 5.491,20 kn) i doprinosa temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. Navedeno će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Za člana uprave zaposlenog u društvu u kojem tu dužnost obavlja obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgovačko društvo kao poslodavac (na osnovicu određenu kao i do sada) dok je za obveze doprinosa utvrđene prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam član uprave
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

porezne promjene od 1. siječnja 2019. godine   (6.12.2018.)
Iduća nam 2019. godina donosi nastavak poreznih reforma te nekoliko najavljenih promjena koje bi se trebale primjenjivati od 01. siječnja 2019. godine.
POREZ NA DOHODAK
- porezni razred 17.500,00kn povećava se na 30.000,00kn što znači da će se stopa od 24% primjenjivati na poreznu osnovicu do 30.000,00kn, a porezna stopa od 36% primjenjivat će se na osnovicu iznad 30.000,00kn 
- godišnji porez na dohodak plaćat će se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna 
- ukidaju se doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,7%) i doprinos za zaštitu na radu (0,5%) dok se povećava doprinos za zdravstveno osiguranje sa 15% na 16,5% •
- (ukupan trošak doprinosa na plaću za poslodavce bit će manji za 0,7% nakon ovih promjena) 
- Utvrđivanje paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu prenosi se na jedinice lokalne samouprave koje će moći utvrditi visinu poreza u rasponu od 150,00 – 1.500,00 kn po krevetu odnosno smještajnoj jedinici (reforma za iznajmljivače u turizmu) – oni gradovi i općine koji ne donesu odluku o visini tog paušala on će iznositi 750,00 kuna 
- primitak u naravi s osnove dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnim uvjetima više se neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada već dohotkom od kapitala ali po stopi od 24% te bi za nju umjesto dohotka od 17.500 kuna prag bio 30.000 kuna mjesečno, dok bi sve iznad toga bila primijenjena stopa od 36%. 
- primitci po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi oporezivat će se po stopi od 12% kao konačan drugi dohodak 
- širenje prava na osobni odbitak za uzdržavane članove obitelji (stipendije učenika i studenata do 15.000,00kn, što je sada slučaj, ne bi uzimali pravo na olakšicu kod roditelja) 
- pri utvrđivanju osobnih odbitaka za uzdržavane članove obitelji neće se više uzimati u obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti 
- član uprave , izvršni direktor trgovačkog društva i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran, obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj (umnožak prosječne plaće u RH i koeficijenta 0,65 što je za 2019 godinu 5.491,20 kn) i doprinosa temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. Navedeno će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Za člana uprave zaposlenog u društvu u kojem tu dužnost obavlja obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgovačko društvo kao poslodavac (na osnovicu određenu kao i do sada) dok je za obveze doprinosa utvrđene prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam član uprave 
- neoporezivi primici povećavaju se sa 2.500 na 7.500 kuna na godišnjoj razini (od 01. prosinca 2018. godine) 
- briše se odredba kojom je bilo propisano da se dohotom od osiguranja smatraju i primici u visini uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovisnkog osiguranja a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak te su poslodavcu ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost bile porezno priznati rashod odnosno izdatak 
- primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorne niže i stope kamata od 2% godišnje (do sada 3%)
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
- Smanjenje opće stope PDV-a sa 25% na 24% (od 01. siječnja 2020. godine) 
- proširenje primjene stope PDV-a od 13% na isporuku:
živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva
svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva;
- svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi;
- žive ribe;
- svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka;
- svježih ili rashlađenih rakova: jastozi, hlapovi, škampi, kozice;
- svježeg ili rashlađenog povrća, korjena i gomolja;
- svježeg i suhog voća i orašastih plodova;
- svježih jaja peradi, u ljusci;
- PDV-om od 5% poporezivat će se svi lijekovi bez obzira sa receptom i bezreceptni
- smanjenje stope PDV-a n a usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika sa 25% na 13% onih koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo
- propisuje se ulazak u sustav PDV-a u tijeku godine ako se ostvare isporuke veće od 300.000,00kn (neovisno o mjesečnom ili kvartalnom poduzetniku)-trenutno se upisuju po isteku sljedeće kalendarske godine
- predlaže se ukidanje obrasca INO-PPO
- porezni obveznici uz prijavu PDV-a elektroničkim putem podnosit će i posebnu evidenciju o primljenim računima (URA) u svrhu sprječavanja poreznih prijevara
- pojednostavljenje: uvođenje praga od 77.000,00 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna pojednostavilo poslovanje; izdavanje računa prema pravilima o izdavanju računa države članice u kojoj porezni obveznik ima sjedište (prije; prema propisima svake države članice potrošnje u koju obavljaju isporuke elektroničkih usluga)
- usklađivanje sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja odbitka pretporeza kod osobnih automobila (neovisno o vrijednosti 400.000,00 kn) i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Iznimno, porezni obveznik može odbiti ukupni pretporez ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara..
POREZ NA NEKRETNINE
- ukidanje prijenosa porezne obveze za isporuke nekretnina koje prodaje ovršenik u postupku ovrhe
- smanjenje stope poreza na promet nekretnina na 3% na sve ugovore sklopljene od 01. siječnja 2019. godine 
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

porezni položaj toplih i hladnih napitaka te vode   (26.1.2018.)
Zakonodavac je u porezni propis o dohotku unio poreznu olakšicu za poslodavce u vidu bezporeznih davanja zaposlenicima u obliku vode, toplih i hladnih napitaka.
Novim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 128/17.) uvedeno je porezno rasterećenja poreznih obveznika, poslodavaca, u vidu dodatnih neoporezivih troškova koje mogu isplatiti svojim zaposlenicima. Tako je u skladu s čl. 7. st. 36. Pravilnika o porezu na dohodak, utvrđeno da se oporezivim primitcima s osnove nesamostalnog rada ne smatraju voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadržavaju alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena. To znači da vodu, čaj, kavu, sokove i sve ostale napitke koji u sebi ne sadržavaju alkohol poslodavac može omogućiti zaposlenicima, a da se to ne smatra dohotkom radnika.
Hrana se i dalje smatra dohotkom u naravi i u slučaju davanja zaposlenicima toplog obroka u vrijeme radnog vremena. Takav se primitak smatra neto-davanjem koji treba preračunati na bruto i iz njega platiti doprinose, porez i prirez u skladu s pravilima za dohodak od nesamostalnog rada.
Za vodu poduzetnici imaju pravo na odbitak pretporeza.
Prema trenutačnom neslužbenom stajalištu Porezne uprave pretporez pri nabavci sokova i drugih toplih i hladnih napitaka NE smije se odbiti. Do drukčijeg pristupa, odnosno službenog tumačenja Porezne uprave, naše je mišljenje da poduzetnici koji su u sustavu PDV-a ne bi trebali odbijati pretporez prilikom nabave toplih i hladnih napitaka, ali bi trošak (zajedno s PDV-om) mogli evidentirati u porezno priznate troškove.
FINANSING d.o.o.
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Plaća članova uprave u 2018. godini   (8.1.2017.)
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu od 1. siječnja 2018. godine ne može biti niža od od 5.213,00 kn.
Članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruge koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi trebaju se samostalno osigurati. Doprinose za obvezna osiguranja podmiruju prema rješenju Porezne uprave na propisanu osnovicu. Zaposleni članovi uprave mogu biti u radnom odnosu u punom ili nepunom radnom vremenu. Zaposlenje može biti ugovoreno na neodređeno ili na određeno vrijeme. Članovi uprave koji su korisnici starosne mirovine, mogu se zaposliti do polovine punoga radnog vremena i primati starosnu mirovinu bez smanjenja.
Nova minimalna plaća za 2018.   (19.12.2017.)
Visinu minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine utvrdila je Vlada RH u bruto svoti od 3.439,80 kuna
Za 2018. godinu primjenjuje se nova svota minimalne bruto plaće. Visinu minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine utvrdila je Vlada RH u bruto svoti od 3.439,80 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme (Uredba o visini minimalne plaće, Nar. nov., br. 122/18.). Nova minimalna plaća je plaća koja će se obračunavati za mjesec siječanj, a uobičajeno će se isplaćivati u veljači, itd.
Kako donacija može postati porezno priznati trošak   (10.3.2016.)
Poduzetnici često imaju želju da određeni dio svoje zarade daruju za humanitarne, kulturne i druge općekorisne svrhe onima kome je to stvarno potrebno.
Poduzetnici često imaju želju da određeni dio svoje zarade daruju za humanitarne, kulturne i druge općekorisne svrhe onima kome je to stvarno potrebno. Kod takvog darovanja, postavlja se pitanje kakav je porezni tretman donacije.
Prije svega, bitno je definirati sam pojam donacije, odnosno darovanja. Darovanje (donaciju) karakterizira davanje dara u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protučinidbe. Navedeno predstavlja razliku između donacije (darovanja) i sponzorstva, odnosno sponzorstvo predstavlja davanje u novcu, stvarima ili uslugama uz određenu promidžbenu (reklamnu) protuuslugu, tj. protučinidbu. Sponzorstvo nema ograničenja u iznosima davanja kako bi isti bio porezno priznati trošak, za razliku od darovanja. Isto će biti pobliže objašnjeno u nastavku članka.
Kako bi donacija bila porezno priznati trošak, s aspekta poreza na dobit, ista mora biti učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, te iznos iste ne smije biti veći od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Na primjer, Društvo „XY“ je u 2014. godini ostvarilo ukupni prihod u iznosu od 1.000.000 HRK. U 2015. godini Društvo „XY“ je darovalo zdravstvenu ustanovu za kupnju medicinskog uređaja u iznosu od 30.000 HRK. Iz navedenog proizlazi da je Društvu porezno priznati trošak u iznosu od 20.000 HRK (1.000.000 HRK x 2%) dok preostali iznos od 10.000 HRK nije porezno priznati trošak. Iznos donacije od 10.000 HRK uvećati će osnovicu poreza na dobit u 2015. godini.
Iznimno, darovanje može biti i iznad svote od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja. To znači da će za priznavanje darovanja u svoti većoj od 2% prihoda prethodne godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo ministarstvo.
Nadalje, darovanja koja predstavljaju porezno priznati trošak su i plaćanja troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava. Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji ostvaruje gubitak.
Zaključak
U okviru važećih zakonskih propisa, da bi donacije bile porezno priznate (uz ostale zadovoljene uvjete) moraju biti učinjena u tuzemstvu, iz čega proizlazi da donacije inozemnim primateljima nisu porezni priznati rashod. Dodatno, ako društvo nema podatak o prihodu prošle godine, odnosno ako porezni obveznik nije poslovao u prošloj godini, isti ne mogu imati porezno priznate donacije (darovanja). Napominjemo, sva društva, odnosno porezni obveznici koji imaju namjeru dio svoje zarade darovati, predlažemo da prilikom istog obrate pozornost na uvjete koje je potrebno zadovoljiti kako bi takvo darovanje bilo porezno priznati rashod.
FINANSING d.o.o.
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Članovi uprave i izvršni direktori obvezni osiguranici   (12.10.2015.)
U javnosti se pojavila problematika vezana za obvezna osiguranja članova uprave i izvršnih direktora
U javnosti se pojavila problematika vezana za obvezna osiguranja članova uprave i izvršnih direktora. Naime Porezna uprava je ovim fizičkim osobama, ovisno o slučaju, poslala rješenja za dodatnim podmirivanjem doprinosa za obvezna osiguranja. Naime, prema odredbama Zakona o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju te Zakona o doprinosima, članovi upravi i izvršni direktori koji nisu u sustavu obveznih osiguranja obvezni su samostalno osigurati se na temelju rješenja Porezne uprave na osnovicu od 7.943.00 kn utvrđenu za 2015. podmirivati obvezne doprinose u ukupnoj svoti od 2.954,80 kn mjesečno. Osobom koja ima uređen status osiguranika smatra se fizička osoba koja je kod nositelja obveznih osiguranja prijavljena ili je trebala biti prijavljena kao osigurana osoba s osnove obveznog osiguranja za koju je propisana obveza doprinosa. Stoga, članovi uprave ili izvršni direktori koji su u radnom odnosu u nekom drugom društvu (ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada, plaću) ili obavljaju samostalnu djelatnost (obrt, slobodno zanimanje, osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva, bilo da su obveznici poreza na dohodak ili dobit) imaju već uređeno obvezno osiguranje i plaćaju doprinose pa se prema ovoj osnovi nisu obvezne osigurati.
Suprotno tome, član uprave ili izvršni direktor koji je zaposlen u društvu u kojem obavlja svoju funkciju te s te osnove je prijavljen na obvezna osiguranja ostvaruje ugovorenu bruto plaću prema kojoj se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. Bruto plaća svakog radnika, pa tako i člana uprave i izvršnog direktora utvrđuje se u skladu s odredbama propisanim Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu, ugovorom o radu te drugim aktima koji uređuju prava radnika, a poslodavac ih je obvezan primjenjivati. Smatramo da članovi uprave i izvršni direktori visinu svoje plaće odnosno osnovice za obračun doprinosa mogu urediti prema prethodno navedenim aktima, vodeći računa da ona iznosi najmanje visinu minimalne plaće utvrđene za puno radno vrijeme koja za 2015. iznosi 3.029,55 kn, te da visinu njihove plaće ne može određivati osnovica propisana za slučaj kada nisu uopće u sustavu obveznih osiguranja (7.943,00 kn).
U skladu s navedenim smatramo da je neprimjerena obveza koja proizlazi iz nespretno napisanih odredaba Zakona o zdravstvenom osiguranju, a na temelju koje bi članovi uprave i izvršni direktori koji su u radnom odnosu u društvu u kojem obavljaju navedenu funkciju, osim doprinosa za obvezna osiguranja koji se podmiruju temeljem njihove plaće, još dodatno trebali podmirivati i doprinos za zdravstveno osiguranje jer nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u RH ili drugoj državi članici (čl. 7. st.1. toč. 4. Zakona o zdravstvenom osiguranju). Prema neslužbenim saznanjima pri Ministarstvu financija odvijaju se dogovori s ostalim nadležnim institucijama na temelju kojih bi već dostavljena rješenja trebala biti ukinuta, odnosno zakoni iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja trebali bi se uskladiti.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Novi propisi o zaštiti na radu   (2.10.2014.)
„Novim“ Zakonom o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14) posebno velike promjene propisane su u vezi s radom inspektora rada i u vezi mjera koje inspektori rada moraju poduzimati.
Nakon „novog“ Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14), objavljeni su 24. rujna 2014. g. i novi podzakonski akti:
Pravilnik o izradi procjene rizika
Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu
Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita
Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu.
Opreznim popunjavanjem mozaika „nove“ zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, nadležno ministarstvo kreira bitne promjene u poslovanju trgovačkih društava i obrtnika.
U sinergiji s propisima u području rada, zdravstva, tehničkog zakonodavstva, gradnje i inspekcije rada, bitno će se promijeniti i uvjeti poslovanja trgovačkih društava ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu, a na „tržište zaštite na radu“ dolaze novi igrači.
Kako će primjena novih propisa utjecati na sigurnost i zdravlje radnika i hoće li se nastaviti pozitivni trendovi u smanjenju ozljeda na radu (tijekom 2013. godine je 1.178 radnika zadobilo teške ozljede na radu i 24 radnika teške ozljede sa smrtnom posljedicom)? Ne manje važno je i hoće li poslodavci sada lakše upravljati troškovima za provedbu zaštite na radu, odnosno na troškove za:
- plaće stručnjaka za zaštitu na radu;
- dio plaće i ostvarivanje uvjeta za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu;
- osposobljavanje radnika za rad na siguran način;
- osposobljavanje ovlaštenika poslodavca za rad na siguran način;
- osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći;
- utvrđivanje radne sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada;
- sudjelovanje medicine rada u odborima za zaštitu na radu;
- nabavku osobnih zaštitnih sredstava, zaštitne opreme, sanitetskog materijala, znakova sigurnosti i druge opreme;
- izradu procjena rizika, te izradu uputa, planova, elaborata, izvješća i evidencija;
- ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim rizicima i instalacija;
- ispitivanje parametara radnog okoliša.
Iz novih propisa isključene su samozaposlene osobe, propisuju se nove obveze u vezi sa stresom radnika koji je uzrokovan radom, u vezi s korištenjem nadzornih uređaja u radnim prostorijama i na radnim prostorima, uvode se ovlaštenja fizičkim osobama za obavljanje poslova zaštite na radu i drugo. Pojedine obveze propisuju drugačije nego što su to bile propisane „starim propisima“, primjerice obveze u vezi odgovornosti ovlaštenika, u vezi zapošljavanja stručnjaka za zaštitu na radu, u vezi procjenjivanja rizika na mjestu rada, u vezi s pružanjem prve pomoći na radu, u vezi s obvezama investitora, vlasnika, izvođača i drugih osoba kod izvođenja radova na gradilištu, šumarskom radilištu i drugim radilištima.
„Novim“ Zakonom o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14) posebno velike promjene propisane su u vezi s radom inspektora rada i u vezi mjera koje inspektori rada moraju poduzimati. Inspektori su sada ovlašteni davati savjete poslodavcima, propisuje se prvenstveno poduzimanje upravnih mjera bez kažnjavanja, a kod utvrđenih prekršaja propisuje se prvenstveno naplata mandatne kazne koja je višestruko manja od propisane kazne koju može izreći prekršajni sud i pri tome mandatna kazna ne ulazi u kaznenu evidenciju.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Plaćanje PDV-a nakon naplate   (1.10.2014.)
Plaćanje PDV-a nakon naplate olakšat će poslovanje malih poduzetnika i obrtnika
Od 1. siječnja 2015. godine svim subjektima malog gospodarstva s ukupnim godišnjim primicima do tri milijuna kuna omogućit će se plaćanje PDV-a nakon naplaćenog umjesto nakon ispostavljenog računa. Izmjena tog Zakona sigurno će omogućiti da desetak tisuća tvrtki nema problema s likvidnošću, da se ne zatvaraju, nego da im bude olakšano poslovanje. Budući da je takva praksa prisutna i u drugim zemljama Europske unije sigurno je da će utjecati na konkurentnost našeg poduzetništva.
Odbitak pretporeza po R2 računima nakon 1. srpnja 2013.   (12.9.2013.)
Obveznici poreza na dodanu vrijednost koji PDV obračunavaju prema izdanim računima (obveznici poreza na dobit – 'dobitaši') mogu odbiti pretporez sadržan u računima s oznakom R2 neovisno o tome je li takav račun plaćen ili ne.
Donošenjem novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13.) obavilo se usklađivanje s odredbama Direktive 2006/112/EZ i ostalim Direktivama vezanim uz oporezivanje porezom na dodanu vrijednost, a osobito s odredbama o oporezivanja isporuka dobara i usluga na Zajedničkom tržištu Europske unije. Kako europske Direktive ne raspoznaju obvezu i priznavanje pretporeza na temelju načela blagajne, takve odredbe za obveznike poreza na dobit u sustavu PDV-a nisu niti ugrađene u tuzemni propis o obvezama s motrišta PDV-a. Naime, obveza za PDV i priznavanje pretporeza prema plaćenim odnosno naplaćenim naknadama (prema načelu blagajne) u tuzemni zakonodavni sustav za obveznike poreza na dohodak ('dohodaše') ugrađena je kao iznimka i privremeno do 31. prosinca 2014.
Na temelju toga, obveznici poreza na dodanu vrijednost koji PDV obračunavaju prema izdanim računima (obveznici poreza na dobit – 'dobitaši') mogu odbiti pretporez sadržan u računima s oznakom R2 neovisno o tome je li takav račun plaćen ili ne. Takovo stajalište potvrđuje i mišljenje Ministarstva financija (Broj klase: 410-19/13-01/271; Zagreb, 29.07.2013.).

UPIS STVARNIH VLASNIKA U REGISTAR   (6.4.2023.)
nadzor podataka u Registru stvarnih vlasnika
Registar operativno vodi Financijska agencija (FINA) i trenutno se obavlja nadzor podataka u Registru te se utvrđuje je li pravni subjekt ispravno i u roku upisao podatke o stvarnim vlasnicima.
Krenuli su sa slanjem pozive/prekršajne naloge u vezi upisa stvarnih vlasnika.
FINANSING d.o.o.
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Povećanje cenzusa ostvarenih primitaka za djecu i uzdržavane članove koja se s sadašnjih 15.000,00 k   (1.11.2022.)
u primjeni već u 2022. godini
Gotovo sve izmjene i usklađenja propisa zbog uvođenja eura stupaju na snagu 1. siječnja 2023. godine. Jedina izmjena koja će biti u primjeni već u 2022. godini odnosi se na povećanje cenzusa ostvarenih primitaka za djecu i uzdržavane članove koja se s sadašnjih 15.000,00 kn povećava na 24.000,00 kn.
Kolektivni ugovor za graditeljstvo – proširena primjena od 1.11.2022.   (1.11.2022.)
Odlukom ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike od 12.10.2022. proširena je primjena na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnosti građevinarstva počevši od 1.11.2022. godine

Novi neoporezivi iznosi određenih primitaka od 1.10.2022.   (1.10.2022.)
Izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak povećavaju se iznosi neoporezivih primitaka

Prigodne nagrade ( uskrsnica, naknada za godišnji odmor, božićnica i sl. ) 5.000,00
Novčane nagrade za radne rezultate ( bonus ) 7.500,00
Novčane paušalne naknade za troškove prehrane radnika 6.000,00
Dar djetetu do 15 godina starosti 1.000,00
Dar radnicima u naravi 1.000,00
Naknada za korištenje privatnog auta u službene svrhe 3,00 / km
FINANSING d.o.o
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Novi povećani iznos minimalne plaća direktora za 2022. godinu   (23.12.2021.)
Za 2022. godinu propisan je novi iznos minimalne bruto plaće od 6.199,05 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme.
Novi povećani iznos minimalne plaća direktora za 2022. godinu
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće i koeficijenta 0,65. Odnosno, od 1. siječnja 2022. godine, ona ne može biti niža od 6.199,05 kn. Neto iznos ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog člana uprave. Minimalno će, za samca u Gradu Zagrebu, iznositi 4.732,86 kn, a može rasti do 4.959,24 kn, ovisno o odbicima i prirezu.
Nova minimalna plaća direktora obračunava se za mjesec siječanj, a uobičajeno se isplaćuje u veljači.
Za direktora koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine nije predviđeno utvrđivanje minimalne godišnje osnovice.
Ako je direktor u radnom odnosu i korisnik je invalidske mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti tada se na njega primjenjuje odredba minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa.
FINANSING d.o.o.
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Novi povećani iznos minimalne plaće za 2022. godinu   (23.12.2021.)
Novi iznos minimalne plaće od 4.687,50 kn (bruto) odnosno 3.750,00 kn (neto)
Novi povećani iznos minimalne plaće za 2022. godinu
Za 2022. godinu propisan je novi iznos minimalne bruto plaće od 4.687,50 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme. To znači da je minimalna bruto plaća narasla za 437,50 kn u odnosu na 2021. godinu.
Nova minimalna plaća za 2022. godinu počinje se obračunavati za mjesec siječanj, a uobičajeno se isplaćuje u veljači 2022. Pritom će neto iznos, neovisno o obračunatom prirezu i mogućoj poreznoj olakšici, iznositi 3.750,00 kuna. To je tako jer osnovni neoporezivi odbitak ostaje na razini od 4.000,00 kuna.
Na navedeni iznos minimalne bruto plaće plaća se i doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5%, što iznosi dodatnih 773,44 kuna. Ukupni trošak za iznos minimalne plaće tako iznosi 5.460,94 kuna. Poslodavci mogu kod zapošljavanja mlađih od 30 godina ili promjenom ugovora o radu s određenog na neodređeno vrijeme za mlađe od 30 godina koristiti olakšicu kojom su oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću.
FINANSING d.o.o.
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Nova visina minimalne plaće za članove uprave – 5.967,65 kn bruto   (28.12.2020.)
Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine propisana je i nova visina minimalne plaće – 5.967,65 kn bruto
Nove stope primjenjuju se od 1. siječnja 2021. godine, što znači za sve isplate od tog datuma nadalje. Prema tome, nove stope treba primijeniti već pri obračunu plaće za prosinac 2020. koja se isplaćuje u siječnju 2021. godine.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom   (28.12.2020.)
Izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na snagu 1.1.2021.
Izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na snagu 1.1.2021., a suština izmjena navedenog propisa svodi se na promjenu načina utvrđivanja blagajničkog maksimuma.
Osim navedenog, u 2021. stupaju na snagu i sljedeće promjene:
• provođenje postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja (propisano izmjenama navedenog Zakona u 2018. godini),
• iskazivanje QR koda na računu naplaćenom gotovinom (propisano izmjenama Zakona u 2019. godini).
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost   (28.12.2020.)
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na sljedećom dinamikom: 1.1.2021., 1.7.2021. i 1.7.2022.
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na sljedećom dinamikom: 1.1.2021., 1.7.2021. i 1.7.2022. Suština izmjena navedenog propisa svodi se na:
primjena od 1.1.2021.: povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa 7.500.000,00 kn na 15.000.000,00 kn,
primjena od 1.1.2021.: proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu na sve porezne obveznike upisane u registar obveznika PDV-a koji ostvaruju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti,
primjena od 1.7.2021.: definiranje isporuka koje se smatraju prodajom dobara na daljinu i utvrđivanje mjesta isporuke kod prodaje dobara na daljinu,
primjena od 1.7.2021.: ukidanje postojećeg i uvođenje novog praga isporuke u RH kod prodaje dobara na daljinu i elektronički obavljenih usluga osobama koje nisu porezni obveznici iz drugih država članica EU,
primjena od 1.7.2021.: proširenje postojećeg posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge te primjena novih posebnih postupaka oporezivanja za porezne obveznike koji obavljaju usluge osobama koje nisu porezni obveznici ili prodaju dobra na daljinu ili obavljaju određene isporuke na domaćem tržištu,
primjena od 1.7.2022.: primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a kod isporuka za potrebe oružanih snaga u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit   (28.12.2020.)
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na snagu 1.1.2021. i primjenjuju se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2021. i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1.1.2021.
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na snagu 1.1.2021. i primjenjuju se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2021. i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1.1.2021. Suština izmjena navedenog propisa svodi se na:
smanjenje stope poreza na dobit s 12% na 10% za porezne obveznike koji ostvare prihode do 7.500.000,00 kn,
smanjenje stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12% na 10%,
smanjenje stope poreza po odbitku s 15% na 10% na nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša) kada se naknada isplaćuje prema ugovoru s inozemnom pravnom osobom,
omogućavanje kreditnim institucijama porezno priznavanje otpisa potraživanja (glavnice i kamate) od nepovezanih fizičkih ili pravnih osoba, neovisno o vrsti kredita, a koja su prethodno bila vrijednosno umanjena i rezervirana u skladu s propisima HNB-a,
propisivanje obveze poreznom obvezniku da provodi potrebna usklađenja porezne osnovice u svezi s transfernim cijenama.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Nova visina minimalne plaće   (28.12.2020.)
Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine propisana je nova visina minimalne plaće – 4.250,00 kn bruto
Uredbom o visini minimalne plaća (Nar. nov., br. 119/20) propisana je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. u bruto iznosu od 4.250,00 kn.
Minimalna plaća je Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 118/18) propisana kao najniži mjesečni iznos brutoplaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu. Radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu minimalna plaća se utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
Novi propisani iznos minimalne plaće odnosi se, dakle, za mjesec siječanj 2021. koju većina poslodavaca isplaćuje u mjesecu veljači 2021., do zaključno sa plaćom za mjesec prosinac 2021. koja se u pravilu isplaćuje u siječnju 2022.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Dostava e-mail adrese sudskom registru   (4.8.2020.)
Sve pravne osobe koje su upisane u sudski registar imaju obvezu dostaviti podatak o adresi elektroničke pošte sudskom registru.
Izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru od 19. travnja 2019. godine propisana je obveza upisa bar jedne adrese elektroničke pošte za sve subjekte upisa. Da bi se ova pravila mogla provesti donesen je i Pravilnik o načinu upisa u Sudski registar, kojeg je donio Ministar pravosuđa, a objavljen je u NN 121/2019. od 11. prosinca 2019., gdje je navedeno propisano u čl. 52 istoga.
Rok za upis email adrese u Sudski registar je do 01.09.2020.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Minimalna plaća direktora za 2020.   (30.12.2019.)
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od 5.682,30 kn.
Prema odredbama Zakona o doprinosima, 01.01.2020. doći će do promjene kojom se mijenja minimalna plaća direktora (zaposlenog člana uprave). Ona ne može biti niža od 5.682,30 kn mjesečno u bruto iznosu. To je povećanje za 191,10 kn u odnosu na 2019. godinu, kad je minimalna plaća direktora iznosila 5.491,20 kn. Rast minimalne plaće direktora, dakle, iznosi oko 3,5%.
Minimalna plaća direktora za 2020.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće i koeficijenta 0,65. Odnosno, od 1. siječnja 2020. godine, ona ne može biti niža od 5.682,30 kn. Neto iznos ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog člana uprave (cca 4.334,00 kn).
Nova minimalna plaća direktora obračunava se za mjesec siječanj, a uobičajeno se isplaćuje u veljači 2020.
Minimalna plaća direktora kod nepunog radnog vremena
Izmjenom Zakona o doprinosima, od 01.01.2019. propisana je minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa za direktora (zaposlenog člana uprave). Minimalna godišnja osnovica dobiva se množenjem 5.682,30 i brojke 12 tj. razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost direktora. Tako bi za direktora koji će cijelu 2020. godinu biti zaposlen i obnašati dužnost direktora godišnja osnovica trebala iznositi 68.187,60 kn (5.682,30 x 12 = 68.187,60 kn).
Što ako je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna osnovica po kojoj obračunava doprinose bude manja od 5.682,30 kn?
Tada će direktor trebati platiti razliku između obračunatih doprinosa prema minimalnoj mjesečnoj osnovici 5.682,30 kn i mjesečne osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba.
Kada i kako se utvrđuje razlika u odnosu prema minimalnoj mjesečnoj osnovici 5.682,30 kn?
Porezna uprava će godišnjim obračunom utvrditi možebitnu razliku doprinosa za uplatu te izdati rješenje za njeno plaćanje.
Pri utvrđivanju godišnje obveze doprinosa priznaju se ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću za:
– mladu osobu do 30 godina života;
– osobu koja se prvi put zapošljava;
– dijete hrvatskog branitelja starijeg od 29 godina.
Tko je obveznik plaćanja razlike između minimalne godišnje osnovice i manje obračunate osnovice za obračun doprinosa?
Prema novim odredbama Zakona o doprinosima od 01.01.2019. za direktora (zaposlenog člana uprave) obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgovačko društvo kao poslodavac. No, za obveze doprinosa utvrđene prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja je sam direktor.
Odnosi li se utvrđivanje minimalne godišnje osnovice na direktora koji je u mirovini?
Za direktora koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine nije predviđeno utvrđivanje minimalne godišnje osnovice.
Ako je direktor u radnom odnosu i korisnik je invalidske mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti tada se na njega primjenjuje odredba minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa.
Nova minimalna plaća direktora te mjesečni trošak poreza i doprinosa
Budući da se povećava minimalna bruto plaća direktora, raste i ukupan mjesečni trošak poreza i doprinosa za direktora (zaposlenog člana uprave). Tako će u 2020. godini on iznositi oko 2.285,00 kn.
Iznos troška poreza i doprinosa može se umanjiti za:
– mladu osobu do 30 godina života;
– osobu koja se prvi put zapošljava;
– dijete hrvatskog branitelja starijeg od 29 godina;
– kod dodatnog uvećanja osobnog odbitka.
FINANSING d.o.o.
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Minimalna plaća za 2020. godinu   (30.12.2019.)
Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine utvrđena je minimalna bruto plaća u svoti od 4.062,51 kn.
U Narodnim novinama br. 106/19. objavljena je Uredba o visini minimalne plaće. Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine utvrđena je minimalna bruto plaća u svoti od 4.062,51 kn.
Navedena svota minimalne plaće odnosi se na bruto plaću koja se utvrđuje za puno radno vrijeme radnika. Najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje se razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen.
Nova minimalna plaća će se obračunavati za sate rada u mjesecu siječnju, koja se uobičajeno isplaćuje u veljači, itd.
FINANSING d.o.o.
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Obrazac OPZ-STAT-1   (31.8.2016.)
Putem predanih obrazaca Porezna uprava će dobiti informacije o obveznicima koji kasne s plaćanjima, odnosno koji posluju protivno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi što je kažnjivo po istom Zakonu.
Obrazac OPZ-STAT-1 - statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima služi za evidentiranje svih nenaplaćenih računa do određenog datuma.
Obrazac se dostavlja elektronskim putem Poreznoj upravi putem sustava ePorezna.
Obveznici sastavljanja izvješća su porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji na dan sastavljanja izvješća imaju evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja po osnovu isporuke dobara i usluga.

Rokovi za predaju Obrasca OPZ-STAT-1 u 2016. godini su:

- do 01.09.2016. - potraživanja na dan 31. prosinca 2015. godine, a koja nisu naplaćena do 31. siječnja 2016. godine - treba predati do 1. rujna!.
- do 01.09.2016. - potraživanja na dan 31. ožujka 2016. godine, a koja nisu naplaćena do 30. travnja 2016. godine - treba predati do 1. rujna!.
- do 01.09.2016. - potraživanja na dan 30. lipnja 2016. godine, a koja nisu naplaćena do 31. srpnja 2016. godine - treba predati do 1. rujna!.
- do 20.11.2016. - potraživanja na dan 30. rujna 2016. godine, a koja nisu naplaćena do 31. listopada 2016. godine.

FINANSING d.o.o.
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Neisplata plaća – obveza dostave zahtjeva za prisilnu naplatu FINI   (24.11.2015.)
Obveza poslodavcu koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću za prethodni mjesec, da prvog sljedećeg radnog dana FINI dostavi za svakog radnika poimenično zahtjev za prisilnu naplatu
U NN br.82/15 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. Izmjenama Zakona uvedena je obveza poslodavcu koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće za prethodni mjesec, da prvog sljedećeg radnog dana FINI dostavi za svakog radnika poimenično dostaviti zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće. Zahtjev i obračun poslodavac je dužan dostaviti za svaki mjesec za koji nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće.
Obzirom kako je Zakon stupio na snagu 01. rujna 2015.g., poslodavci koji nisu isplatili plaću za rujan, obvezni su najkasnije do ponedjeljka, 02. studenoga 2015. dostaviti FINI zahtjev za prisilnu naplatu neisplaćene plaće za svakog radnika kojem plaća nije isplaćena.
Ako poslodavac ne podnese zahtjev za prisilnu naplatu kako je propisano, nadležno inspekcijsko tijelo donijeti će privremenu mjeru osiguranja naplate, i to pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima poslodavca. Privremena mjera traje do podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu za sve radnike kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće.
Više informacija na stranici Agencije za osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca http://www.aorps.hr/osiguranje-potrazivanja-u-slucaju-blokade-racuna-poslodavca/
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

WEB SERVIS   (11.5.2015.)
Prijenos godine 2014-2015
U periodu 11.5.- 12.5 u Finansingu se radi prijenos godine tako da je moguće da podaci u fin@net-u ne budu ažurni. Hvala na razumijevanju

FINANSING

Izmjene zakona o PDV-u   (22.12.2014.)
Mogućnost oporezivanja prema naplaćenim naknadama ako vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u propisuje se mogućnost oporezivanja prema naplaćenim naknadama ako vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a uz pravo na odbitak pretporeza nakon plaćanja računa isporučitelju. Porezni obveznici koji žele primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama moraju najkasnije do kraja tekuće kalendarske godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o početku primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Prijelaznim odredbama tog Zakona propisuje se da porezni obveznici sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2014. godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2015., moraju o tome najkasnije do 20. siječnja 2015. dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Porezni obveznici koji su do 31. prosinca 2014. obračunavali PDV prema naplaćenim naknadama mogu do 20. siječnja 2015. dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave da od 1. siječnja 2015. žele obračunavati PDV prema obavljenim isporukama. Ako porezni obveznici iz stavaka 1. i 2. ovoga članka do 20. siječnja 2015. ne dostave pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o promjeni načina obračuna PDV-a, smatrat će se da od 1. siječnja 2015. primjenjuju postupak obračuna PDV-a koji su primjenjivali i u 2014. godini.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Informacija o usluzi FINA InfoBlokade   (17.12.2014.)
Informirajte se na vrijeme! Provjerite je li poslovni subjekt s kojim poslujete u blokadi.
Informirajte se na vrijeme! Provjerite je li poslovni subjekt s kojim poslujete u blokadi.
• Pošaljite SMS poruku s brojem OIB-a poslovnog subjekta za kojeg želite provjeriti je li u blokadi, na broj 818058.
• Tražena informacija stiže brzo i jednostavno na zaslon vašeg mobitela, dostupna 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.
• Cijena jedne primljene poruke o statusu blokade je 12,50 kn (PDV uključen).
Za sva Vaša pitanja obratite se na adresi e-pošte jrr@fina.hr i info@fina.hr te na brojeve telefona 01 6128 376, 6128 370 i 6128 374. Slanjem SMS poruke na isti broj (818058) s brojem šasije automobila možete saznati je li na njemu upisan neki teret u Upisniku.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Darivanje radnika   (28.11.2014.)
Bliži se kraj godine i u prazničnom duhu vrijeme darivanja.
Poslodavce koji imaju sreće da si mogu priuštiti zadovoljne radnike podsjećam
Zakonski okvir
Pravo radnika na prigodan dar i kriterije po kojima se utvrđuje pravo na prigodni dar uređuju kolektivni ugovori, pravilnici o radu i ugovori o radu, a ako ta prava nisu uređena navedenim aktima, to može odrediti poslodavac svojom odlukom.
Božićnica ili prigodan dar djetetu može se bez oporezivanja dati ili isplatiti samo radnicima koji su u radnom odnosu kod poslodavca, i to do visine određene Pravilnikom o porezu na dohodak.
Neoporezive isplate
Iznosi koje poslodavac može neoporezivo isplatiti svojim radnicima u obliku navedenih nagrada, ali i ostalih pomoći i naknada, propisani su čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. Mogućnost isplate prigodnih nagrada imaju i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (npr. vlasnici obrta), u novcu ili u naravi, osim dar do 600,00 kn na osnovu odredbe čl.25.t.8. Pravilnika, budući je ta mogućnost propisana samo za radnike. Propisane neoporezive svote odnose se na isplate za određenu godinu. To znači da poslodavac koji nije imao sredstva isplatiti nagradu do kraja tekuće godine, već će je isplatiti u narednoj godini, neće moći tu nagradu isplatiti bez plaćanja poreza i doprinosa (kao dio plaće).
Budući Pravilnikom nije propisana obveza isplate prigodne nagrade u jednokratnom iznosu, propisana neoporeziva svota može se isplatiti više puta tijekom godine, i to :
• prigodne nagrade u novcu ili naravi do 2.500,00 kn godišnje (uskršnji i božićni blagdani, regres za godišnji odmor);
• dar djetetu radnika, u novcu ili naravi, do 600,00 kn (sa uključenim PDV-om) godišnje, do 15 godina starosti djeteta (do 31.12. tekuće godine navršava 15 godina). Kupnjom dara ili izuzimanjem dara iz svoje vlastite prodavaonice ili zaliha gotovih proizvoda, uvijek prilikom davanja (isporuke) dara treba obračunati i platiti PDV. Prema čl.28. Zakona o čeku pravnim i fizičkim osobama nije dopušteno izdavati bonove koji služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga, kao zamjena za isplatu plaća i drugih materijalnih prava čije izdavanje i uporaba nije uređeno zakonom i drugim propisima na osnovi zakona.
• dar radniku do 400,00 kn (sa uključenim PDV-om), isključivo u naravi. Dakle, darivanje radnika prvenstveno se odnosi na nenovčano darivanje. Ukoliko bi poslodavac radniku isplatio tih 400,00 kuna, isplata bi se smatrala uvećanjem neto plaće.
Poslodavac može na opisani način darivati i djelatnike koji su na bolovanju, porodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i slično.
Navedeni troškovi kod poslodavca moraju biti potkrijepljeni dokumentacijom (odluke o isplati, računi za nabavu dara) i iskazuju se u izvještaju o isplaćenim dohocima (JOPPD).
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Obveze trgovca prema Zakonu o zaštiti potrošača   (24.11.2014.)
• Akcije, sniženja i rasprodaje od 1.1.2015.
• Naplaćivanje vrećica
• Noviteti u označavanju hrane
• Inspekcijski nadzor
Akcije, sniženja i rasprodaje od 1.1.2015.
Novi Zakon o zaštiti potrošača donosi novosti koje bi trebale zaštititi potrošače od tzv. lažnih popusta. Naime, sva sniženja nazvana su posebnim oblicima prodaje i obuhvaćaju akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sniženje, prodaju proizvoda s greškom i prodaju proizvoda kojima istječe rok uporabe.
Novi Zakon o zaštiti potrošača, uz neke iznimke, stupio je na snagu 8. travnja 2014. Glavne iznimke koje stupaju na snagu 1. siječnja 2015. godine tiču se vremenskog ograničenja snižavanja cijena proizvoda. Dakle, do Nove godine vrijede stara pravila. Zakon o zaštiti potrošača je sva sniženja nazvao posebnim oblicima prodaje.
Posebnim oblicima prodaje smatra se prodaja proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena u redovnoj prodaji. Takva posebna prodaja obuhvaća, između ostalog, akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sniženje, prodaju proizvoda s greškom i prodaju proizvoda kojima istječe rok uporabe.
Dakle, ovi nazivi su izričito propisani i samo se oni smiju koristiti. Ako je riječ o nekom drugom obliku prodaje, koji ovdje nije izričito naveden, trgovac može koristiti i druge nazive. Prilikom obavljanja posebnog oblika prodaje trgovac je dužan istaknuti cijenu u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje. U nastavku teksta ukratko ćemo objasniti što znači svaki od oblika posebne prodaje i na koji ih način zakon prije svega vremenski ograničava.
AKCIJSKA PRODAJA
Akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda u razdoblju ne duljem od 30 dana po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. Pri oglašavanju akcijske prodaje trgovac je dužan navesti trajanje akcijske prodaje. Proizvodi u akcijskoj prodaji moraju biti jasno, vidljivo i čitljivo označeni riječima akcija ili akcijska prodaja.
RASPRODAJA
Rasprodaja je prodaja proizvoda po nižoj cijeni u slučaju:
– prestanka poslovanja trgovca
– prestanka poslovanja u dosadašnjoj trgovini
– prestanka prodaje određenog proizvoda
– kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo
– značajnijeg preuređenja trgovine.
SEZONSKO SNIŽENJE
Sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone, i to najviše tri puta godišnje. Sezonsko sniženje započinje u razdoblju: između 27. prosinca i 10. siječnja; 1. i 15. travnja te 10. i 25. kolovoza. Sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana. S obzirom na to da će odredbe o sniženju stupiti na snagu 1. siječnja s njegovom primjenom će se preklopiti božićna sezonska sniženja U pravilu, tu ne bi smjelo biti većih problema i odstupanja. Ako u tim razdobljima nisu prodani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali tada takvu prodaju ne smije oglašavati kao sezonsko sniženje.
U tom slučaju, to bi prema pravilima ovog zakona bila tzv. prodaja do isteka zaliha. Ako se sezonsko sniženje iskazuje u postotnom rasponu, najveći postotak na početku sezonskog sniženja mora se odnositi na najmanje jednu petinu količine svih proizvoda koji se prodaju na sezonskom sniženju. Ako je cijena proizvoda koji se prodaje na sezonskom sniženju umanjena više puta, trgovac može (dakle ne mora) jasno, vidljivo i čitljivo označiti sve izmjene cijena tijekom sezonskog sniženja.
PROIZVOD S GREŠKOM
Ako trgovac prodaje proizvod koji ima grešku, mora jasno, vidljivo i čitljivo na proizvodu ili na prodajnom mjestu označiti da je riječ o prodaji proizvoda s greškom te upoznati potrošača u čemu se sastoji greška na proizvodu.
ISTJECANJE ROKA UPORABE
Proizvod koji se prodaje po nižoj cijeni od cijene u redovnoj prodaji jer mu istječe rok uporabe mora imati dodatno jasno, vidljivo i čitljivo istaknut krajnji rok uporabe. To najčešće trgovci ne rade, ali to se po Zakonu ne nagrađuje nego kažnjava. Dakle, novi nam Zakon donosi neke zanimljivosti koje bi trebale zaštititi potrošače od tzv. lažnih popusta. Nadamo se da će to zakon postići, a da pri tome neće trgovcima prouzročiti dodatne teškoće u poslovanju.
Naplaćivanje vrećica
Nekako je prošlo u tišini da je, s novim Zakonom o zaštiti potrošača, trgovcima opet omogućeno da naplaćuju plastične vrećice sa svojim logom, što im je stari zakon zabranjivao. Tako, izlazeći iz trgovina, ponovno izgledamo kao hodajuće reklame - osim ako u kupnju ne idemo sa svojim, platnenim vrećicama.
No, teško da ćemo iz trgovine izaći bez vrećice koju prema starom zakonu trgovci sa svojim logom nisu smjeli naplatiti. Taj je dio izbačen iz novog zakona i vrećice s logom po novome smiju se naplaćivati. Udruge za zaštitu potrošača bunile su se u javnoj raspravi, ali ništa od toga.
Sada po tome nismo ništa drukčiji od ostatka Europske unije. Diljem Europe uobičajena je praksa da se vrećice s logom naplaćuju. Stoga ne začuđuje da je njemački trgovački lanac prvi u Hrvatskoj počeo s naplaćivanjem plastičnih vrećica s logom, i to po 99 lipa. Ostali trgovački lanci još nisu odlučili hoće li iskoristiti ovu priliku.
Namjera prethodnog zakona bila je zaštita okoliša smanjivanjem broja vrećica, no to se nije dogodilo. Broj vrećica ostao je otprilike isti. Nažalost, ni ovom promjenom zakona neće se smanjiti broj vrećica, samo će se na njima mnogo bolje vidjeti logo trgovca.
Noviteti u označavanju hrane
Zakonom o informiranju potrošača o hrani kojim je preuzeta Uredba EU br. 1169/2011 većina odredbi te uredbe lani je postala obvezujuća za subjekte u poslovanju s hranom na EU tržištu, pa tako i na hrvatskom tržištu. Glavni se ciljevi Uredbe ogledaju u visokoj razini zaštite zdravlja i interesa potrošača, osiguranju prava potrošača na informacije, pojednostavljenju postojećih propisa o označavanju hrane radi jedinstvene primjene, jasnom i čitljivom označavanju te dostupnosti podataka koji povezuju prehranu i zdravlje te omogućuju izbor hrane koja odgovara prehrambenim potrebama pojedinaca.
Uredba je preuzeta ulaskom Hrvatske u članstvo EU-a, a primjena počinje 13. prosinca 2014. godine. Noviteti kod označavanja hrane su jasnije definiranje odgovornosti, praksa poštenog informiranja, pravila kod prodaje na daljinu, stavljanje datuma zamrzavanja na meso, naziv hrane, odredbe o označavanju sastojaka ulja, isticanje alergena na pakiranju te nutritivna deklaracija, čija primjena počinje od 2016. godine, a moguće ju je koristiti i od prosinca ove godine.
Inspekcijski nadzor
Novina je u tome da inspekcijski nadzor nije moguć prije nego što se uputi prigovor trgovcu. Također, ako trgovac ispravi nepravilnosti u roku od osam dana, inspektor neće donijeti rješenje po kojem bi trgovac bio dužan postupiti u određenom roku.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Nacrt prijedloga Zakona o računovodstvu   (1.11.2014.)
Nacrt prijedloga Zakona o računovodstvu
Zakonom o računovodstvu uređuje se obveza primjene, razvrstavanje poduzetnika (mikro, mali, srednji i veliki) i grupa, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, Registar godišnjih financijskih izvještaja, te obavljanje nadzora. Zakon bi stupio na snagu 1. siječnja 2016.
Prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak   (29.10.2014.)
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
Najave izmjena Zakona o porezu na dohodak, tj povečanje osobnog odbitka kao jednu od najava Vlada je odobrila na nedavnoj sjednici i po hitnom postupku je posalana u Sabor. Prema nacrtu ako se usvoji do nove godine od 1.1.2015 povečala bi se neopreziva osnovice, a time i primanja uposlenika.
Računovodstvo obrtnika i poduzetnika (poduzeća)   (11.10.2014.)
Razlika računovodstvenih metoda obrtnika i poduzetnika (poduzeća)

Dvojno računovodstvo za poduzetnike/poduzeća

• Računovodstvo poslovnih tokova
• Bilježenje prihoda i rashoda

Financijski rezultat
• Dobit = prihodi – rashodi
• Gubitak = rashodi – prihodi
Prihodi: od prodaje proizvoda, robe i usluga, i od korištenja drugih resursa
Rashodi: smanjenja imovine i povećanja obveza

Poslovne knjige
• Dnevnik
• Glavna knjiga (prema obračunskom načelu)
• Pomoćne knjige
• Ako su u sustavu PDV-a vode i
– Knjigu IRA
– Knjigu URA


Jednostavno računovodstvo za obrtnike

• Računovodstvo novčanih tokova
• Bilježenje primitaka i izdataka

Financijski rezultat
• Dohodak = primici – izdaci
• Gubitak = izdaci – primici
Primici: od naplaćenih prodanih stvari i usluga, primljenih predujmova i sl.
Izdaci: za nabavljenu tekuću imovinu, darovanja, nagrade, te amortizacija i vrijednost uništene dugotrajne imovine (kao priznati porezni izdatak)

Poslovne knjige
• Knjiga primitaka i izdataka (prema načelu blagajne)
• Knjiga prometa
• Popis dugotrajne imovine
• Ako nisu u sustavu PDV-a vode evidencije o
– ispostavljenim računima
– primljenim računima
• i/ili ako su u sustavu PDV-a vode i
– Knjigu IRA
– Knjigu URA


Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Poduzetničko računovodstvo   (10.10.2014.)
Računovodstvo kutije za cigare (slučaj grčkog ugostitelja)
Vlasnik grčkog restorana u Montrealu imao je vlastiti knjigovodstveni sustav. Držao je račune obveza prema dobavljačima u kutiji za cigare lijevo od svoje registar-blagajne, svoj dnevni novčani promet u registar-blagajni i svoje izvatke plaćenih računa u drugoj kutiji za cigare desno od registar-blagajne. Kada je njegov najmlađi sin diplomirao i postao ovlašteni računovođa, bio je zaprepašten primitivnim metodama svojega oca. "Ne znam kako možeš voditi poduzeće na takav način", rekao je."Kako znaš koliki ti je profit?" "Pa, sine," odgovorio je otac, "kad sam sišao s broda koji je doplovio iz Grčke, nisam imao ništa drugo osim hlača na sebi. Danas, tvoj brat je liječnik. Ti si računovođa. Tvoja sestra je defektolog. Tvoja majka i ja imamo lijepi automobil, kuću u gradu i vikendicu na selu. Imamo dobro poduzeće, a sve što posjedujemo plaćeno je. Sve to zajedno zbroji, oduzmi hlače i dobit ćeš profit." Siropolis, N.C., Menedžment malog poduzeća
Tužna obavijest   (15.9.2014.)
S tugom vas obavještavam da je naša draga Jasna iznenada preminula.
Pogreb drage nam pokojnice obaviti će se 16.09.2014. godine (utorak) u 14,00 sati na groblju VIŠNJEVAC.

Mirovinski fondovi A, B i C - što odabrati   (4.8.2014.)
Od 20. svibnja 2014. do 07. kolovoza 2014. godine na prijemnim mjestima REGOS-a u poslovnicama FINA-e omogućen je izbor kategorije obveznih mirovinskih fondova
Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (Nar. nov., br. 19/14.) koji je stupio na snagu 20. veljače 2014. uređeno je osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Taj Zakon pojmovno i sadržajno određuje Mirovinske fondove kategorije A, B, C kao kategorije mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo koje je zaposlenik odabrao. Mirovinski fondovi različitih kategorija imaju različite strategije ulaganja, a samim time i rizičnost. Preuzeti rizik je najmanji u fondu kategorije C, a najveći u mirovinskom fondu kategorije A. Istim Zakonom propisana su dopuštena ulaganja imovine za svaku kategoriju mirovinskog fonda, što određuje i stupanj rizika za osiguranike kod ulaganja, tj. izbora mirovinskog fonda.
Mirovinski fond kategorije A je uvjetno rizičan jer je najviše izložen kretanjima vrijednosti uložene u hrvatske i inozemne dionice (može uložiti do 55% neto imovine), mirovinski fond kategorije B je manje rizičan jer je dionicama izložen s maksimalno 35% i niskorizičnim obveznicama s 50%, dok je mirovinski fond kategorije C najmanje rizičan jer ne smije ulagati u dionice.
Svi postojeći osiguranici od 20. svibnja do 7. kolovoza 2014. mogu u poslovnicama FINA-e, na šalteru REGOS-a izabrati u kojem portfelju žele biti (A, B ili C). Ako osiguranik ne odabere kategoriju rizika, članovi postojećih obveznih mirovinski fondova postaju članovi obveznih mirovinskih fondova kategorije B. REGOS će za sve članove postojećih mirovinskih fondova obaviti prijenos računa u kategoriju fonda C, ako je do ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu ostalo manje od 5 godina.
Svaki član mirovinskog fonda može promijeniti kategoriju fonda jednom u tri godine, u godini kada član fonda napuni godine života koje su djeljive s tri (npr. 30 godina života, 33 godine života i td.), u kalendarskom mjesecu u kojem je rođen. Promjena kategorije fonda obavlja se bez naknade.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

WEB SERVIS   (12.5.2014.)
Prijenos godine 2013-2014
U periodu 12.5.- 15.5 u Finansingu se radi prijenos godine tako da je moguće da podaci u fin@net-u ne budu ažurni. Hvala na razumijevanju
od 1. travnja 2014. dužni prijave/odjave na mirovinsko osiguranje, podnositi isključivo elektronički   (20.3.2014.)
Obveza elektroničke prijave/odjave na mirovinsko osiguranje za obveznike s više od 3 osiguranika
Zakonom o mirovinskom osiguranju, propisana je obveza podnošenja prijava/odjava na mirovinsko osiguranje elektroničkim putem, za sve obveznike s više od 3 osiguranika. Rok prilagodbe na elektroničke prijave, u kojem su se prijave mogle predavati i osobno na šalteru Zavoda istječe 31. ožujka 2014. Svi obveznici s više od 3 osiguranika su od 1. travnja 2014. dužni prijave/odjave na mirovinsko osiguranje, podnositi isključivo elektroničkim putem, preko aplikacije e-prijave dostupne na internetskoj stranici Zavoda www.mirovinsko.hr u okviru online usluga.
Uslugu e-prijave mogu koristiti samo oni obveznici koji imaju kvalificirani poslovni certifikat. Obveznici koji posjeduju poslovni FINA certifikat koji sadrži OIB (izdan nakon 11. ožujka 2013.), a ujedno su i ovlaštene osobe za zastupanje obveznika doprinosa, pristupni list mogu potpisati i predati elektroničkim putem, bez potrebe odlaska na šalter Zavoda.
Podsjećamo sve obveznike, koji to nisu učinili, da se što prije registriraju popunjavanjem Pristupnog lista , te ga ovjerenog, zajedno s potrebnom dokumentacijom, predaju na šalter najbliže područne službe/ureda Zavoda, kako bi i nadalje mogli obavljati prijave/odjave za svoje radnike. Obveznik može, na zakonom predviđen način, ovlastiti osobu ( ili knjigovodstveni servis) koja posjeduje kvalificirani certifikat, da Zavodu u njegovo ime i za njegov račun, uspostavlja i potpisuje naprednim elektroničkim potpisom elektroničke prijave. Dodatne informacije možete dobiti preko infotelefona Zavoda 0800 45 95 ili 01 45 95 011, radnim danom od 8,00 do 16, 00 sati.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Nova stopa PDV-a od 13% od 1. siječnja 2014.   (27.12.2013.)
za dobra i usluge koja su u 2013. bila oporeziva stopom PDV-a od 10%
Uvođenje nove stope PDV-a od 13% od 1. siječnja 2014. odnosi se na promjenu stope za dobra i usluge koja su u 2013. bila oporeziva stopom PDV-a od 10%, odnosno na usluge smještaja, usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima, novine i časopise koje ne izlaze dnevno, jestiva ulja i masti, dječju hranu, vodu (osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži), bijeli šećer od trske i šećerne repe (koji se stavlja na tržište u kristalnom obliku).
To znači da se na isporuke dobara i usluga od 1. siječnja 2014. na izdanim računima koji se odnose na te isporuke treba iskazati – obračunati novu stopu PDV-a od 13%. To proizlazi iz temeljnog načela nastanka porezne obveze u prometu dobara i usluga.
Na isporuke obrtnika „dohodaša“ koje su obavljene prije 1. siječnja 2014., a koje su naplaćene iza tog datuma, obveza za PDV nastaje kad je isporuka dobra ili usluge naplaćena, ali po stopi koja je iskazana na računu. Samo na isporuke poslije 1. siječnja 2014. i računima na kojima je iskazana stopa PDV-a od 13%, nastaje obveza za PDV po novoj stopi.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Nova svota minimalne plaće   (27.12.2013.)
minimalna plaća 3.017,61 kn
Uredbom o visini minimalne plaće (Nar. nov., br. 156/13.) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje 01.siječnja do 31. prosinca 2014. u visini 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014. odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Popis imovine i obaveza - INVENTURA   (10.12.2013.)
Članak 11. Zakona o računovodstva, zahtjev revizora ili pak dobra praksa poduzetnika - jesu razlozi za obavljanje inventure zaliha
Nepravilnosti kod brojanja zaliha:
Članak 11. Zakona o računovodstva, zahtjev revizora ili pak dobra praksa poduzetnika - jesu razlozi za obavljanje inventure zaliha. Najmanje jednom godišnje, u pravilu najbliže zadnjem danu u godini, se fizičkim brojanjem ili mjerenjem nastoji utvrditi stvarno stanje zaliha. Postoje situacije s kojima se možete susresti kod inventure zaliha, a nepravilne su i treba ih promijeniti. Skladištari kojima je skladište radno mjesto ujedno vrše i godišnju inventuru. U ovoj situaciji inventura će biti gotova brzo, ali postoji veliki rizik da stvarno stanje ne će biti točno jer skladištar ima pristup knjigovodstvenim evidencijama i zna kakvo bi stanje trebalo biti, a svaka eventualna razlika bi značila da on ne vodi dobro skladište. Prisustvo skladištara uz neovisnog člana bi bila bolja praksa - u toj situaciji skladištar je zadužen za vođenje kroz skladište, a neovisni član za brojanje. Ili pak rotacija skladištara - skladištar broji artikle dijela skladišta za koje nije zadužen.
Popisivač ima pristup knjigovodstvenim evidencijama ili ima listu sa ispisanim stanjima. Liste sa stanjima, umjesto praznih lista, se daju popisivačima kako bi oni odmah na terenu identificirali odstupanja i ponovili brojanje. U ovoj situaciji popisivač je sklon prikloniti se podacima koje ima, bez obzira na stvarno prebrojano stanje. Prazne liste za popis su bolje rješenje, jer doprinose realnosti stanja, a kako bi se otklonila odstupanja, moguće je organizirati više krugova brojanja - pri čemu se popisivači rotiraju odnosno u novom krugu dobivaju artikle za brojanje, koje nisu brojali u prijašnjim krugovima. U pravilu se organiziraju tri kruga brojenja. Zalihe su nepristupačne, te se zato i ne prebrojavaju. Nerijetko se događa da zalihe nisu uredno posložene, a ne mogu se micati zbog težine i popisivač im ne može prići niti ih prebrojati. Ova situacija se može izbjeći ako se zalihe prije brojanja sortiraju po vrsti, grupiraju zatvoreni i otvoreni paketi, zalihe preslože - tako da čovjek može između njih proći. Dodatno bi popisivač trebao imati na raspolaganju mehanizaciju - viličar, ljestve. Prebrojane zalihe treba označiti ili ih premjestiti kako se ne bi ponovno brojale. Zalihe se kreću za vrijeme inventure. Ako zalihe ne miruju, ne mogu se prebrojati. Praksa jest da se zaustavi unos/ iznos iz skladišta koje se prebrojava, te pribave zadnje izdani dokumenti prije inventure (otpremnica, izdatnica) kako bi se kasnije i identificiralo stanje u knjigama.
Zaključno; na kraju godine inventuru zaliha treba obaviti osoba koja inače nije za njih zadužena; popisivač smije dobiti inventurne liste samo sa nazivima artikala; zalihe moraju biti uredno posložene i pristupačne; za specifične zalihe unaprijed treba pribaviti tablice za preračun i informacije o kapacitetima npr. silosa; za nepoznate artikle treba pribaviti slike i identifikacijske brojeve (šifre artikala); u vrijeme inventure zalihe se ne smiju kretati; nedovršene zalihe također treba mjeriti - temeljem radnog naloga i tehničke specifikacije gotovog proizvoda.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Obrazac JOPPD   (25.11.2013.)
Od 1. siječnja 2014. godine za sve primitke koji će se isplaćivati nakon tog datuma (uključujući i plaću za prosinac 2013.) obvezna je primjena obrasca JOPPD
Od 1. siječnja 2014. godine za sve primitke koji će se isplaćivati nakon tog datuma (uključujući i plaću za prosinac 2013.) obvezna je primjena obrasca JOPPD, što je propisano i izmjenom i dopunom Pravilnika o porezu na dohodak (NN 79/13). Riječ je o novom sustavu prikupljanja podataka, odnosno zajedničkom projektu Porezne uprave Ministarstva financija i Središnjeg registra osiguranika (REGOS).
U novom obrascu JOPPD koji će zamijeniti dosadašnje obrasce ID, IDD, ID-1, IP i R-Sm, uz oporezive primitke iskazivat će se i određeni neoporezivi primici, primjerice prijevozni troškovi, prehrana, smještaj, dnevnice, terenski dodaci, uporaba privatnog automobila i sl. Za većinu oporezivih primitaka obrazac će se podnositi istovremeno s obračunom i isplatom primitaka (osim propisanih iznimaka), a za neoporezive primitke najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Novi obrazac zahtjeva da obračun isplaćenih neoporezivih primitaka bude u knjigovodstvu najkasnije 5. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Nova pravila u sustavu poreza na dohodak   (12.11.2013.)
Od 1. siječnja čekaju nas nova pravila u sustavu poreza na dohodak
od 1. siječnja čekaju nas nova pravila u sustavu poreza na dohodak. Jedna od novina bit će i ta da sve fizičke osobe koje uz redovne prihode ostvare dodatan prihod putem ugovora o djelu, autorskog ili honorarnog ugovora moraju podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak.
Budući da je došlo do izmjene na tržištu rada, kako samih propisa kojima se uređuje ravnopravna tematika, tako i trenda zapošljavanja, te sve više kompanija pribjegava izdvajanju sporednih poslovnih funkcija te se fizičke osobe zapošljavaju samo privremeno od projekta do projekta ili prema kratkoročnim potrebama na ugovor o djelu i slično, javila se potreba da se izjednači postupak oporezivanja svih primitaka koji se ostvari vlastitim radom neovisno o pravnom odnosu između isplatitelja i osobe koja je rad obavila, objašnjenje je Ministarstva financija. Sukladno ovome, godišnju poreznu prijavu morat će podnositi i svi oni radnici te umirovljenici kojima se zakonom o povremenim poslovima otvara mogućnost dodatne zarade na jednostavnim povremenim i dodatnim poslovima.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Okvirni kredit ( dozvoljeni   (18.10.2013.)
U slučaju blokade Vašeg računa sredstva okvirnog kredita neće se moći koristiti.
U skladu sa Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, od 30. rujna 2013. ukinut će se naplata ovrhe iz sredstava okvirnog kredita. Ovrhe će se od tada naplaćivati isključivo iz pozitivnog stanja na Vašem računu, a u slučaju nedostatnosti sredstava ovrha se neće izvršiti, neovisno o iznosu neiskorištenoga okvirnog kredita. U slučaju blokade Vašeg računa sredstva okvirnog kredita neće se moći koristiti.
Ustavni sud ukinuo je odredbe o oporezivanju dividendi   (17.10.2013.)
Odlukom Ustavnog suda RH ukida se čl. 16. čije odredbe su nalagale retrogradno oporezivanje porezom na dohodak od kapitala primitke s osnove isplaćene dividende i udjele u dobiti ostvarene nakon 31. 12. 2000.
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/4763/2012 od 18. rujna 2013. ukida se čl. 16. st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 22/12.) čije odredbe su nalagale retrogradno oporezivanje porezom na dohodak od kapitala primitke s osnove isplaćene dividende i udjele u dobiti ostvarene nakon 31. 12. 2000. (prema načelu blagajne po stopi od 12%).
I ako Odluka Ustavnog suda naglašava da nema 'ustavnopravno prihvatljivog, objektivnog i razumnog opravdanja” za povratno oporezivanje poreznih obveznika za vrijeme kad su bili zakonski oslobođeni plaćanja poreza na dividende i udjela u dobiti te da je pravo svakog pravnog subjekta da u trenutku donošenja poslovnih odluka zna kojim će se poreznim zahvatima javna vlast umiješati u njegov ostvareni dohodak, odnosno koja je i kakva mu je zakonom utvrđena porezna obveza. Na žalost naš je dojam da ukidanjem spornog članka nije postignuta takva namjera.
Naime, i bez spornog članka 16. st. 3. Zakona o izmjenama….(Nar. nov. br. 22/12.) koji je Ustavni sud ukinuo, porezom na dohodak od kapitala po stopi od 12% i dalje se oporezuju svi isplaćeni primitci s osnove dividendi i udjela u dobiti ostvareni nakon 31. prosinca 2000. U trenutku pisanja ove vijesti Vlada RH i Hrvatski Sabor raspravljaju o Izmjenama Zakona o porezu na dohodak pa između ostaloga i ovoj tematici. Očekujemo da će izmjene Zakona o porezu na dohodak biti usklađene s Odlukom Ustavnog suda o neoporezivanju dividendi i udjela u dobiti zarađenoj u razdoblju 2005. do 2012.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Zdravstveno osiguranje djece prema novom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju   (26.9.2013.)
Ne propustite krajnji rok za osiguranje djece starije od 18 godina na redovnom školovanju
Sukladno novom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80 od 28.6.2013.) svi redoviti učenici srednjih škola te redoviti studenti visokih učilišta koji su navršili 18 godina života više se ne smatraju djecom i nisu obvezno zdravstveno osigurani preko nositelja osiguranja (roditelja) nego imaju obvezu prijaviti se na HZZO (temeljem potvrde obrazovne ustanove) kako bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje. U protivnom gube status osigurane osobe.
Rok za prijavu je:
•za srednjoškolce 30 dana od dana isteka školske godine, a to je 30.9.
•za studente 30 dana od dana isteka akademske godine, a to je 31.10.
Napominjemo da poslodavci nemaju obvezu odjavljivanja djece osigurane preko njihovih radnika.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Postupanje s radnim knjižicama nakon 1. srpnja 2013.   (9.7.2013.)
Zamjena radne knjižice - elektronički zapis i potvrda
U nastavku Vam donosimo odgovore na najčešća pitanja i situacije oko zamjena radnih knjižica:
1. Treba li poslodavac zaključiti radnu knjižicu s 30. lipnja 2013. prije nego je vrati radniku, prema odredbi članka 299. stavka 2. ZR-a te radi li se odjava na mirovinsko osiguranje?
Ne. Poslodavac ne zaključuje radnu knjižicu s 30. lipnja 2013. jer radni odnos nije prestao niti uspostavlja prijavu o prestanku osiguranja.
2. Da li radnik može donijeti odluku da se njegova radna knjižica i dalje pohranjuje kod trenutnog poslodavca uz njegovu suglasnost?
Budući da ZR propisuje da poslodavac mora radniku vratiti njegovu radnu knjižicu u roku od tri mjeseca, počevši od 1. srpnja 2013., moguće je da radna knjižica i dalje bude pohranjena kod poslodavca, ako poslodavac pristaje na to, uz uvjet da je radnik izričito potpisao izjavu da je upoznat s obvezom poslodavca o vraćanju radne knjižice radniku, ako radnik želi i dalje da je ona pohranjena kod poslodavca. U tom slučaju poslodavac će pohraniti takvu izjavu radnika u svojim evidencijama te provesti precrtavanje rubrika u radnoj knjižici radnika kada mu prestaje radni odnos kod tog poslodavca.
3. Radnik je na neplaćenom dopustu koji mu je odobrio poslodavac. Zaprima li poslodavac nakon prestanka mirovanja radnog odnosa (radnik se vraća 15. srpnja 2013.) njegovu radnu knjižicu ili ga samo prijavljuje na mirovinsko osiguranje?
Poslodavac nakon 1. srpnja 2013. ne zaprima radnu knjižicu radnika jer navedenog dana prestaju važiti odredbe članka 291. ZR-a – radna knjižica se ukida, već je obvezan samo uspostaviti prijavu o početku osiguranja.
4. Gdje nezaposlena osoba može upisati odnosno evidentirati podatak o stečenoj stručnoj spremi budući da više ne postoji radna knjižica?
Stečena stručna sprema evidentira se u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u trenutku kad se osoba tamo prijavi. Stečenu stručnu spremu moguće je evidentirati i u ovom Zavodu na način da se područnoj službi/uredu dostavi na uvid odgovarajuća dokumentacija o stečenoj stručnoj spremi (diploma, svjedodžba…).
5. Osoba je osigurana na mirovinsko osiguranje kao obrtnik. Početak osiguranja upisala je u radnu knjižicu nadležna područna služba mirovinskog osiguranja prema odredbama Pravilnika o radnoj knjižici i koja se nalazi područnoj službi/uredu. Je li Zavod obvezan do 30. rujna 2013. vratiti radne knjižice samostalnim obveznicima doprinosa koje se nalaze u Zavodu i precrtati sve nepopunjene rubrike u radnoj knjižici?
Ne. Obveza vraćanja radne knjižice odnosi se na radnike koji su zaposleni kod poslodavca. Na osobni zahtjev obrtnika (kao i bilo kojeg samostalnog obveznika doprinosa) Zavod je dužan vratiti radnu knjižicu.
6. Što učiniti kada radnik ne želi preuzeti knjižicu?
U tom slučaju poslodavac je dužan radnu knjižicu radnika dostaviti područnoj službi/uredu Zavoda prema mjestu prebivališta radnika.
7. Je li poslodavac koji s osobama ima sklopljen pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa prema odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja također obvezan postupiti prema odredbi članka 299. stavka 2.i 3. ZR-a?
Da, poslodavac je i navedenim osobama obvezan vratiti radnu knjižicu.
8. Osiguranik je sklopio ugovor o radu s poslodavcem 20. srpnja 2013. Prethodni radni odnos prestao je 31. svibnja 2009. Na koji način poslodavcu dokazuje postojanje prethodnog staža osiguranja (radnog odnosa) koji je osiguraniku bitan zbog ostvarivanja prava prema Pravilniku o radu?
Vezano uz prethodna razdoblja osiguranja, radnik može poslodavcu priložiti sljedeću dokumentaciju:
a) radnu knjižicu koja je i nadalje javna isprava za razdoblja upisa do 30. lipnja 2013.
b) potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Zavoda koju Zavod na osobno traženje osiguranika izdaje na šalterima područnih služi /ureda Zavoda
c) elektronički zapis (kad je osiguranik podnio zahtjev u elektroničkom obliku preko korisničkih stranica Zavoda).
9. Radnik je poslodavcu dostavio elektronički zapis. Kako poslodavac može provjeriti vjerodostojnost navedenog zapisa?
Poslodavac može provjeriti vjerodostojnost elektroničkog zapisa očitavanjem bar-koda ili upisom broja ispod bar-koda te upisom kontrolnog broja u predviđena polja za to na internetskoj stranici Zavoda.
10. Osiguranik je u radnom odnosu od 3. srpnja 2013. u Republici Hrvatskoj. Prethodni staž u trajanju od 7 godina ostvario je u Republici Austriji. Gdje i na koji način može evidentirati navedeno razdoblje zaposlenja u inozemstvu radi ostvarivanja određenih prava na temelju postojećeg radnog odnosa?
Do 30. lipnja 2013. podatke o zaposlenju u inozemstvu (zbog evidencije) upisivala je nadležna područna služba Zavoda u radnu knjižicu prema članku 14. Pravilnika o radnoj knjižici (NN, broj 14/96.). Budući da se od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ne primjenjuju odredbe Pravilnika o radnoj knjižici, Zavod više ne upisuje podatke o zaposlenju u inozemstvu u radnu knjižicu.
Osiguraniku će se na njegov zahtjev izdati posebna potvrda o razdobljima osiguranja navršenim u inozemstvu, u skladu s valjanom dokumentacijom stranih nositelja kojom raspolaže Zavod ili je predoči osiguranik. Ako takva dokumentacija ne postoji, osiguranika će se uputiti da pokrene postupak utvrđivanja razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu te će mu potvrdu biti moguće izdati nakon provedenog postupka.
11. Osoba je nezaposlena, ima radnu knjižicu i želi saznati kako će "dobiti" e-radnu knjižicu?
Radna knjižica i nadalje je javna isprava koja dokazuje radno-pravni status osobe do 30. lipnja 2013. Pojam "e-radna knjižica" odnosi se na određene strukturirane podatke u elektroničkom obliku, vezano uz radno-pravni status osiguranika koji se prikazuju na potvrdama i elektroničkom zapisu, a ne odnosi se na fizičkog nositelja podataka (kartica i sl.). Potvrdom ili elektroničkim zapisom prikazuje se radno-pravni status osiguranika.
Osoba koja želi elektronički zapis mora posjedovati korisničko ime i lozinku za pristup svojim osobnim podacima na web portalu Zavoda na kojem je omogućeno podnošenje zahtjeva za izdavanje zapisa u elektroničkom obliku.
Zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke može se podnijeti u bilo kojoj područnoj službi, uredu, odnosno ispostavi Zavoda ili u Središnjoj službi u Zagrebu. Zahtjev se može predati isključivo osobno ili poštom.
12. Kako će se i na koji način voditi elektronička evidencija radnika u mirovinskom osiguranju? Mora li tvrtka popuniti neku dokumentaciju ili zahtjev s podacima o zaposlenima i to poslati u mirovinsko osiguranje? Kako ćemo prijavljivati i odjavljivati radnike?
Zavod vodi matičnu evidenciju radnika u mirovinskom osiguranju u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, na temelju prijava koje dostavlja poslodavac. Nije potrebno dostavljati nikakvu dokumentaciju niti zahtjev. Poslodavci su i dalje dužni prijavljivati radnike na propisanim prijavama i u tom dijelu poslovanja nema nikakvih promjena.
13. U radnoj knjižici poslodavac može vidjeti povijest zapošljavanja svojih radnika, koliko dugo su se zadržali na kojem radnom mjestu, jesu li imali prekid i sl. Hoće li sada sve to biti u elektroničkoj evidenciji i ako da, tko će biti zadužen za unos povijesnih podataka?
Hoće. Zavod vodi matičnu evidenciju o obveznicima i njihovim radnicima od 1970. godine, ali raspolaže i podacima za prethodna razdoblja. Poslodavac može ranija razdoblja osiguranja (do 30. lipnja 2013.) utvrditi uvidom u radnu knjižicu ili mu radnik može dostaviti elektronički zapis ili potvrdu.
Na osobni zahtjev osiguranika Zavod će izdavati:
Elektronički zapis
Da bi se izradio elektronički zapis potrebno je da podnositelj zahtjeva posjeduje korisničko ime i lozinku za pristup svojim osobnim stranicama, na web portalu Zavoda na kojem mu je omogućeno podnošenje zahtjeva za izdavanje elektroničkog zapisa.
Elektroničkom zapisu može se pristupiti s korisničkih stranica Zavoda, a zapis se može podnositelju zahtjeva uputiti na e-mail adresu navedenu u zahtjevu. Vjerodostojnost elektroničkog zapisa može provjeriti preko internetskog servisa Zavoda, na temelju kontrolnih podataka kojima je opremljen.
Potvrdu
Na zahtjev osiguranika (na šalteru Zavoda) izrađuje se potvrda. Potvrdu potpisuje i ovjerava radnik Zavoda. Pretpostavka za izdavanje takve potvrde je da se osiguranik identificira osobnom iskaznicom i OIB-om. Takve potvrde izdaju se u svim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama HZMO-a (ispostave, područni uredi, područne službe). Ovako izdane potvrde izdavat će se korištenjem osobnog računala i spremati u novoosnovani e-arhiv Zavoda.
14. Da li je poslodavac dužan radnike uputiti na koji način će oni postupiti sa svojom radnom knjižicom, na primjer da moraju u određenom roku otići u nadležna tijela koja će prepisati podatke iz radne knjižice u elektronsku bazu podataka, ili će se ti podaci povlačiti iz evidencije Zavoda, te radnik, odnosno poslodavac nema nikakve obveze?
Budući da je radna knjižica i dalje javna isprava i da se njome može dokazivati radno-pravni status, radnike je potrebno upozoriti da ne uništavaju ili bacaju svoju radnu knjižicu. Radnike nije potrebno upućivati u nadležna tijela radi upisa podataka iz radne knjižice jer, na zahtjev osiguranika, Zavod izdaje potvrdu/elektronički zapis o ravnopravnom statusu osiguranika. Ako osiguranik smatra da prikazani podaci nisu točni, odnosno da su nepotpuni ima pravo pokretanja postupka za izmjenom ili dopunom podataka u evidencijama Zavoda na propisani način.
15. Kako će poslodavac dostaviti (i u kojem obliku) podatke o trenutačno zaposlenim radnicima u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje?
Poslodavci od 1. srpnja 2013. nemaju nikakvih dodatnih obveza za dostavljanje podataka u Zavod jer Zavod raspolaže podacima o poslodavcima i njihovim radnicima. Kao što je već navedeno u odgovoru na pitanje pod br. 11., poslodavac i dalje prijavljuje i odjavljuje svoje radnike na temelju propisanih prijava i tu, za sada, nema nikakvih promjena.
16. Što se tiče prijava radnika - hoće li će se od sada svaka prijava/odjava/promjena obavljati elektroničkim putem?
U postupku prijave radnika u Zavod za sada se ništa ne mijenja, odnosno prijave se i nadalje mogu podnositi u nadležnim područnim službama/uredima Zavoda i korištenjem usluge e-prijava, u propisanim rokovima i u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
17. Kako će se osiguranik zapošljavati od 1. srpnja 2013. jer više neće biti radne knjižice? Na koji način će se dokazivati stručna sprema i staž u slučaju kad kod jednog poslodavca prestaje ugovor o radu s danom 30. lipnja 2013., a od 1. srpnja zapošljava se kod novog poslodavca?
Poslodavac s kojim osiguranik prekida radni odnos s danom 30. lipnja 2013. dužan je upisati u radnu knjižicu datum prestanka rada 30. lipnja 2013. te precrtati sve ostale prazne rubrike, a radnu knjižicu vratiti osiguraniku, uz odluku o prekidu ugovora o radu. Tu činjenicu dužan je na propisanoj prijavi (M-2P) dojaviti Zavodu. Kod novog poslodavca stručna sprema može se dokazivati predočenjem radne knjižice (jer je ona javna isprava za sve činjenice i podatke upisane do 30. lipnja 2013.), izvornom dokumentacijom kojom se potvrđuje završena škola (svjedodžbe, diplome, potvrde iz škole i sl.). Poslodavac je dužan uspostaviti prijavu na osiguranje u Zavodu na propisanoj tiskanici (M-1P).
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Najčešća pitanja i odgovori u vezi novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost   (9.7.2013.)
​Najčešća pitanja i odgovore u vezi novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost nakon 01. srpnja 2013. godine pročitajte na stranicama Porezne uprave - link

Isplata plaće obvezno na tekući ili štedni račun – od 5.7.2013.   (3.7.2013.)
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je objavljen u Nar. nov., br. 79 od 27.6.2013. došlo je do niza promjena. Bitne novine za svakodnevno poslovanje ukratko navodimo u nastavku
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je objavljen u Nar. nov., br. 79 od 27.6.2013. došlo je do niza promjena. Bitne novine za svakodnevno poslovanje ukratko navodimo u nastavku
Isplate na žiro, tekući račun i u gotovini – od 5.7.2013.
1. Tekući ili štedni račun:
- plaća, poduzetnička plaća, primici izaslanih radnika, primici članova predstavničkih i izvršnih tijela za rad u tim tijelima (primici od nesamostalnog rada – čl. 14. Zakona),
- dividende i udjeli u dobiti uključujući i neoporezive do 12.000 kn godišnje, kamate (primici od kapitala – čl. 30. Zakona),
- životno, dobrovoljno mirovinsko osiguranje (primici od osiguranja – čl. 31. Zakona),
- primici po osnovi otuđenja financijske imovine,
- naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom IZNAD 1.600 kn mjesečno po pojedinom isplatitelju,
- primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga,
- stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima do 1.600 kn mjesečno,
- stipendije koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarina, prijevoz, smještaj, prehrana, knjige, zdravstveno osiguranje i sl.),
- sportske stipendije do 1.600 kn mjesečno,
- nagrade za sportska ostvarenja do 20.000 kn godišnje,
- naknade sportašima amaterima do 1.600 kn mjesečno.
2. Gotov novac (novčanice i kovanice):
- mirovine,
- neoporezive naknade plaće (za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad, pripadnicima civilne zaštite, za vrijeme vojne vježbe i sl.),
- nagrade nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH ako je neizvjestan pobjednik natjecanja,
- primici djece od obavljanja sezonskih poslova,
- socijalne potpore, doplatak za djecu, novčani primici za opremu novorođenog djeteta, potpore zbog elementarnih nepogoda, kamate na kunsku, deviznu štednju, obiteljske mirovine, državne nagrade, itd. (primici koji se ne smatraju dohotkom – čl. 9. Zakona),
- nagrade učenicima na praksi do 1.600 kn mjesečno, nagrade učenicima i studentima na natjecanjima, naknade štete zbog posljedica nesreće na radu (primici na koje se ne plaća porez na dohodak – čl. 10. Zakona),
- troškovi službenih putovanja, prijevoz na posao i s posla, dar djetetu do 600,00 kn godišnje, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres, i sl.), neoporezivi iznos otpremnina, jubilarne nagrade, terenski i pomorski dodatak, naknada za odvojeni život (neoporezive naknade, potpore i nagrade radnicima – čl. 13. Pravilnika),
- naknade za rad u svezi s izborom do 1.600 kn po održanom izboru,
- naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom DO 1.600 kn mjesečno po pojedinom isplatitelju,
- ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku u poljoprivredi.
3. Žiro račun:
- e primici fizičkih osoba temeljem darovanja za zdravstvene potrebe,
- drugi dohodak,
- primici samostalnih djelatnosti.
Osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa – od 5.7.2013.
1. Neoporezivo se mogu isplatiti:
- e troškovi službenih putovanja (dnevnice, prijevozni troškovi, troškovi noćenja),
- naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,
- naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,
- naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kn po prijeđenom kilometru,
- terenski dodatak u zemlji do 170,00 kn dnevno,
- terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kn dnevno,
- pomorski dodatak do 250,00 kn dnevno,
- pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno,
- naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kn mjesečno,
- dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu.
Per diem dnevnice neoporezive u punom iznosu - od 5.7.2013.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Provjera valjanosti hrvatskih PDV identifikacijskih brojeva putem web servisa Europske komisije   (3.7.2013.)
Obavještavamo porezne obveznike kako je omogućena provjera valjanosti hrvatskih PDV identifikacijskih brojeva putem web stranice
http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/.

Oznake R-1 i R-2 na računima od 1. srpnja 2013.
  (1.7.2013.)
Obveznici poreza na dobitak koji su u sustavu PDV-a, od 1. srpnja 2013. više nemaju obveze isticanja oznake R-1 na računu
Za obveznike poreza na dodanu vrijednost koji su obveznici poreza na dohodak obveza obračuna PDV-a do 1. siječnja 2015. i dalje nastaje kada je primljena ili naplaćena naknada za isporučena dobra i obavljene usluge. To se pravilo ne može primijeniti za isporuke unutar Europske unije, već samo u RH.
Prema čl. 197. st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koji je objavljen u Narodnim novinama broj 79/13. obveznici poreza na dohodak koji su u sustavu PDV-a na računima trebaju navesti oznaku R-2, a pretporez mogu odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je račun plaćen. Uz oznaku R-2, ti porezni obveznici prema čl. 139. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost na računu trebaju navesti i napomenu »obračun prema naplaćenoj naknadi«. Obveznici poreza na dobitak koji su u sustavu PDV-a, od 1. srpnja 2013. više nemaju obveze isticanja oznake R-1 na računu, no mišljenja smo da poduzetnici (dobitaši), koji na ranije tiskanim obrascima računa, istaknu oznaku R-1 neće biti u prekršaju.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak   (26.6.2013.)
Obavještavamo da u roku od 8 dana od dana objave u „Narodnim novinama“ na snagu stupa Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Obavještavamo da u roku od 8 dana od dana objave u „Narodnim novinama“ na snagu stupa Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak kojim će, između ostalog, biti propisano:
- isplate na račun
Novim Pravilnikom se propisuju i nove odredbe o obvezi isplate primitaka na račun poreznog obveznika ili fizičke osobe, te se u bitnome ističe da s početkom primjene navedenog Pravilnika (u roku 8 dana od dana objave u Narodnim novinama) isplatitelji:
• primitaka po osnovi nesamostalnog rada,
• primitaka od kapitala,
• primitaka od osiguranja,
• primitaka po osnovi otuđenja financijske imovine,
neće više moći te primitke isplatiti fizičkim osobama u gotovini već samo na račun kod banke (žiro, tekući ili štedni račun).
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Postupanje s radnim knjižicama nakon 1. srpnja 2013.   (26.6.2013.)
Dana 1. srpnja prestaje važiti radna knjižica kao javna isprava. Obveza je poslodavca da najkasnije do 1. listopada 2013. radniku vrati radnu knjižicu.
Postupanje s radnim knjižicama nakon 1. srpnja 2013. Dana 1. srpnja prestaje važiti radna knjižica kao javna isprava. Obveza je poslodavca da najkasnije do 1. listopada 2013. radniku vrati radnu knjižicu. Prije izvršenja povrata radne knjižice, ovlaštena osoba poslodavca dužna je u radnoj knjižici radnika precrtati sve nepopunjene rubrike uz potpis i pečat, te isto evidentirati u rubriku »Bilješke«. Radna knjižica se ne zaključuje s danom povratka iste radniku, nego se ostavlja otvoren staž kod zadnjega poslodavca.
U Bilješke trebalo bi upisati tekst:
Temeljem čl. 299. st. 2. Zakona o radu, prije vraćanja radne knjižice radniku, u radnoj knjižici precrtane su sve nepopunjene rubrike.
Pečat Potpis
Moguće je da prije vraćanja radne knjižice radnicima, nekima od njih prestane ugovor o radu. U tom slučaju također se više ne upisuje prestanak rada u radnu knjižicu, budući da je ona kao javna isprava prestala važiti 1. srpnja 2013. Tom radniku će se, kao i ostalim radnicima koji nastavljaju radni odnos, samo precrtati prazne rubrike i staviti prednja napomena.
Koji će dokument zamijeniti radnu knjižicu do donošenja podzakonskog akta?
Radnom knjižicom vraćenom radniku, radnik se može koristiti u svrhu dokazivanja u postupcima utvrđivanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Ako za te potrebe radnik može dokazivati određene činjenice radnom knjižicom, ne vidimo nikakvu zaprjeku da do izdavanja elektronskog zapisa, osoba koja se zapošljava te činjenice može dokazivati radnom knjižicom i kod novoga poslodavca. Međutim, ako mu je kod prethodnog poslodavca radni odnos prestao nakon 1. srpnja 2013., taj podatak neće biti upisan u radnoj knjižici, a novom poslodavcu može biti važan zbog, primjerice, utvrđivanja ukupnog radnog staža, zbog dodatka na plaću, ili utvrđivanja je li radnik kod prethodnog poslodavca ostvario pravo na puni ili razmjeran dio godišnjeg odmora. U tom slučaju novi poslodavac može tražiti od radnika potvrdu prethodnog poslodavca o vrsti poslova koje je radnik obavljao i trajanju radnog odnosa.
Naime, svi poslodavci su u obvezi prema čl. 124. ZR-a u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti radniku sve isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
U potvrdi o zaposlenju, osim podataka o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, poslodavac ne smije naznačiti nešto što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
Primjer potvrde o zaposlenju (čl. 124. st. 2. ZR-a) možete pronaći pod OBRASCI / PLAĆE
Neizdavanje potvrde, odnosno izdavanje potvrde protivno ZR-u sankcionirano je kao najteži prekršaj, za kojeg je propisana novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kn.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Porezni leksikon   (12.6.2013.)
Što trebate znati prije 1. srpnja
Porezni leksikon .
Stjecanje .
- uvoz iz zemalja EU s ulaskom u Uniju postajestjecanje dobara i usluga.
Isporuka .
- izvoz u zemlje EU s ulaskom u Uniju postaje isporuka dobara i usluga.
Treće zemlje/područja .
- zemlje koje nisu dio EU odnosno područja država članica koja su izuzeta iz područja EU.
Uvoz/izvoz .
- nabava/prodaja dobara i usluga iz trećih zemalja i trećih područja.
PDV identifikacijski broj .
- Dobivanje ovoga broja, koji se sastoji od OIB-a s predznakom "HR", preduvjet je za poslovanje na tržištu EU.
Tijekom lipnja Porezna uprava će ga dodijeliti svima za koje zna da posluju na tržištu EU, a ostali ga trebaju zatražiti. Broj Porezna uprava razmjenjuje s drugim državama članicama putem sustava VIES-a.
VIES .
- (VAT Information Exchange System) Sustav za prijenos informacija o valjanosti PDV identifikacijskih brojeva te o isporukama dobara i usluga unutar EU. Svaki poduzetnik prije ispostavljanja fakture mora provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja svog partnera na stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies. .
Prag stjecanja .
- odnosi se na poduzetnike iz Hrvatske koji nisu u sustavu PDV-a. Kada prijeđe vrijednost stjecanja od 77.000 kuna, poduzetnik koji je do tada PDV plaćao u državi prodavatelja (na fakturi) mora od Porezne uprave zatražiti PDV identifikacijski broj kao tzv. mali porezni obveznik i sam će si morati obračunati PDV u Hrvatskoj, ali neće imati pravo na odbitak pretporeza.
Prag isporuka.
- Ako prodavatelj iz neke od zemalja članica EU prijeđe prag isporuke od 270.000,00 kuna (tijekom protekle ili tekuće godine), onda se taj prodavatelj treba registrirati kao obveznik PDV-a u Hrvatskoj. Isporučitelji iz Hrvatske moraju voditi računa o tome kad će prijeći prag isporuka u drugoj zemlji članici.
Povremeni porezni obveznik koji prijeđe prag stjecanja .
- status povremenog poreznog obveznika ne znači biti obveznik PDV-a: takav poduzetnik, naime, i dalje ne zaračunava PDV na svojim fakturama i nema pravo na pretporez. Ako želi obračunavati PDV kao pretporez, poduzetnik se mora prvo registrirati kao >B>pravi obveznik PDV-a.
Povremeni porezni obveznik kupac automobila .
- osobe (sve, i građani i ministarstva i ustanove…) koje stječu ili isporučuju nova prijevozna sredstva (automobili, plovila i zrakoplovi). Znači, ako građanin kupi novi automobil (do 6 mjeseci i do 6000 prijeđenih kilometara) u Njemačkoj obvezan je u Hrvatskoj platiti PDV. Da bi mogao registrirati vozilo sam mora podnijeti prijavu Poreznoj upravi u roku od 10 dana od dana stjecanja i platiti PDV.
Izvor: Porezna uprava.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU   (13.6.2013.)
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU, a pravilnika još nema na vidiku. Prilagodba, osim vremena, nosi i značajne troškove.
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU, a pravilnika još nema na vidiku. Prilagodba, osim vremena, nosi i značajne troškove.
Obračunska kategorija za PDV kod uvoza iz trećih zemalja neće biti u primjeni dok ne bude gotov pravilnik, kaže ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.
Kod stjecanja robe iz EU (termine izvoz i uvoz zamjenjuje stjecanje i isporuka!) PDV neće trebati uplatiti već ga samo obračunati.
S Europskom unijom trguje ukupno oko 22.800 hrvatskih poduzetnika, među kojima je 7000 izvoznika i 21.000 uvoznika, pokazuju podaci za 2011. i 2012. godinu. Svi oni moraju se do 1. srpnja pripremiti za promjene u sustavu obračuna PDV-a, ali porezni savjetnici upozoravaju kako je malo tko zaista spreman, prije svega zbog kašnjenja novih propisa.
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren: Vlada je konačni prijedlog zakona usvojila i u saborsku proceduru poslala krajem svibnja, pa je tek 11. lipnja bio na dnevnom redu. Pravilnika, koji bi trebao urediti niz pitanja, još nema ni na vidiku; objavljeni novi obrasci koji bi trebali biti u primjeni još nose oznaku nacrt, a PDV identifikacijske brojeve, bez kojih poduzetnici ne mogu ispostavljati fakture nakon 1. srpnja, Porezna uprava tek mora donijeti i zavesti u europskom sustavu razmjene podataka VIES-u. Osnovne promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u su, naravno, poznate. Međutim, unatoč tome što Porezna uprava gotovo na dnevnoj bazi objavljuje nove informativne dokumente, a njeni dužnosnici hodočaste po knjigovodstvenim seminarima, poduzetnicima i knjigovođama previše toga je još nejasno."Po mom mišljenju, nitko ili gotovo nitko nije spreman. Nije dobro da još danas mnogi poduzetnici imaju nejasnoće pa će biti izloženi tome da u kratkom vremenu naprave prilagodbe u poslovanju".
Iz trećih zemalja 38% uvoza .
Tako će do donošenja pravilnika uvoznici iz trećih zemalja, na koje se odnosi 37,6 posto ukupnog uvoza, biti u lošijoj poziciji.Izvoz u zemlje koje ćemo od 1. srpnja nazivati trećim tržištima iznosio je lani 30,1 milijardu kuna (41,7 posto ukupnog izvoza), a najveće tržište bila nam je BiH sa 9,2 milijarde kuna.
Koraci za isporuku u EU:
1. Dobiti PDV identifikacijski broj od kupca.
2. Provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja kupca na stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies.
3.a Ako je broj valjan izdati fakturu bez PDV-a.
3.b Ako broj nije valjan (ili ako kupac nema taj broj jer nije obveznik PDV-a) izdati fakturu s hrvatskim PDV-om.
Isporuka kupcima koji nisu obveznici PDV-a.
OPCIJA A - Čekati prag isporuke.
Čekati dok ne prijeđete prag isporuke za određenu zemlju (u Sloveniji je to primjerice 35.000 eura) i do tada isporučivati fakture sa zaračunatim hrvatskim PDV-om, a nakon prelaska praga po sili zakona zatražiti slovenski PDV identifikacijski broj i obračunavati PDV po slovenskim stopama.
OPCIJA B - Iskoristiti odmah nižu stopu PDV-a.
Odustati od praga isporuke i odmah zatražiti slovenski PDV identifikacijski broj kako bi odmah iskoristili nižu poreznu stopu i tako smanjili cijenu kupcu koji ne može odbiti pretporez .
Kako do povrata poreza iz EU?
Hrvatski porezni obveznici moći će tražiti povrat PDV-a kojeg su im zaračunali porezni obveznici iz drugih država članica, a zahtjev za povrat podnosit će preko elektroničkog portala Porezne uprave.
Prvo OIB.
Kako stranom partneru pomoći da nabavi PDV identifikacijski broj? U nizu slučajeva strani porezni obveznik morat će se registrirati u Hrvatskoj, među ostalim i kad prijeđe prag isporuka (270.000 kuna godišnje). Strani porezni obveznici zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja podnose Područnom uredu Zagreb Porezne uprave. Porezni obveznici koji imaju sjedište u EU mogu u Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika - što može biti i njihov poslovni partner u Hrvatskoj. Prvo valja zatražiti OIB za što je potrebno osigurati akt o osnivanju (izvadak iz nadležnog sudskog registra) koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača..
Čiji se PDV plaća.
Kod B2B isporuka (između dva poduzetnika) mjesto oporezivanja je mjesto sjedišta kupca (primatelja), a obračunava se stopa PDV-a koja se primjenjuje u zemlji kupca. To u načelu vrijedi i za usluge iako postoje iznimke. Za B2C isporuke mjesto oporezivanja je mjesto sjedišta isporučitelja, ako primatelj nije registriran za potrebe PDV-a. .
Intrastat - obveza izvještavanja za 20% izvoznika i uvoznika.
Uz nove PDV obrasce i rokove izvještavanja, poduzetnici koji posluju na tržištu EU od 1. srpnja dobivaju još jednu novu obavezu - sastavljanje Intrastat obrazaca kojima se prati robna razmjena na razini Unije. No, ovu će obvezu imati samo tvrtke koje će prijeći granicu od 1,7 milijuna kuna godišnje vrijednosti primitaka i otprema u EU (od 1. srpnja prestaju vrijediti termini uvoza i izvoz za trgovinu s EU!). Važno je napomenuti kako su obveznici izvještavanja - za koje se već zna da su prešli ili da će prijeći tu razinu - već dobili službenu obavijest o tome, kao što će biti i s novim obveznicima kada prijeđu spomenuti prag.Državni zavod za statistiku i Carinska uprava, koji će prikupljati i obrađivati Intrastat podatke.
Jedan od poduzetnika je kazao da im je partner iz Austrije izrazio čuđenje zbog čega uopće od njih traže podatak o vrijednosti robe za oplemenjivanje. Za Intrastat se, primjerice, ne izvještava o robi besplatno nabavljenoj ili isporučenoj kao komercijalni uzorak ili reklamni materijal, ali se izvještava se za besplatnu robu kao što su donacije. Izvještava se za povrat i zamjenu robe bez naknade, ali se ne izvještava za popravak u garantnom roku. Ukoliko je roba namijenjena testiranju i vratit će se u roku kraćem od dvije godine, također se ne prijavljuje za Intrastat.
Prenosimo vam skraćeni komentar Porezne savjetnice Diane Antičić
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u   (10.6.2013.)
Informacije obveznicima PDV-a - područnim uredima i ispostavama Porezne uprave
Informacije obveznicima PDV-a - područnim uredima i ispostavama Porezne uprave
Promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u u odnosu na sada važeći
Promjene navedene u nastavku temelje se na Konačnom prijedlogu zakona o porezu na dodanu vrijednost.
1. Porezni obveznik
Porezni obveznik, i nadalje je, poduzetnik koji ostvaruje prihode iznad 230.000,00 kn, onaj koji se na vlastiti zahtjev upisuje u sustav PDV-a te tijela državne vlasti, tijela državne uprave i sl. ako obavljaju gospodarsku djelatnost. Novost je da se povremenim obveznikom smatraju ostale osobe (sve, i građani i ministarstva i ustanove…) koje stječu ili isporučuju nova prijevozna sredstva (automobili, plovila i zrakoplovi koji se smatraju novima do isteka roka ili prijeđenih kilometara propisanih zakonom). Znači ako građanin kupi automobil (koji se smatra novim) u Njemačkoj obvezan je u RH platiti PDV na stjecanje na način da sam podnosi prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava Poreznoj upravi u roku od 10 dana od dana stjecanja te platiti PDV da bi se mogla izvršiti registracija. Ove osobe (osim građana) smatraju se i povremenim obveznicima PDV-a za stjecanje dobara iz druge države članice ako prijeđu prag stjecanja odnosno ako steknu dobra u vrijednosti veća od 77.000,00 kn. U tom slučaju za daljnja stjecanja postaju porezni obveznici u RH. Kod ovih povremenih poreznih obveznika PDV-e se ne plaća na carini već kroz podnošenje prijave Poreznoj upravi.
2. Porezna stopa
Ostaje opća stopa PDV-a 25%, uz primjenu sniženih stopa 10% i 5%.Sve što je bilo u 10% ostaje, osim dnevnih novina koje su svrstane u stopu od 5%. Po stopi od 10% plaćat će se PDV na ulaznice za koncerte, časopise za kulturu i umjetnost te za smještaj na plovnim objektima nautičkog turizma. Sve što se oporezivalo po stopi 0% oporezivat će se po stopi od 5%.
3. Porezna oslobođenja
U odnosu na danas propisana oslobođenja: 1. Više neće biti oslobođeni samostalni umjetnici (pjevači, glumci, pjesnici..). Danas su oni oslobođeni od PDV-a ne vode poslovne knjige već im se od ostvarenih honorara jedino uplaćuje pripadajući porez na dohodak i prirez (po potrebi i doprinosi). Znači da oni prelaze na poslovne knjige ako su u protekloj godini imali više od 230.000kn. 2. Više nema oslobođenja za vjerske zajednice (bile su oslobođene PDV-a pri uvozu) te za branitelje (bili su oslobođeni PDV-a pri uvozu).
3. Oslobođene će biti ustanove u kulturi, bolnice, i slične ustanove koje djeluju bez namjere ostvarivanja dobiti.
4. Uvoz/izvoz između država članica, prijava PDV i VIES sustav

Ukidaju se fizičke granice i kontrola na njima te se stvara jedinstveno zajedničko tržište bez fiskalnih granica. Uvoz i izvoz između država članica EU se zamjenjuju pojmom stjecanje dobara i isporuka dobara unutar EU. To znači da kada međusobno posluju poduzetnici na zajedničkom tržištu radi se o oslobođenim isporukama. Te se isporuke kao oslobođene iskazuju na prijavi PDV-a, a istovremeno podnose i zbirne prijave kojima te stavke iskazuju po državama članicama. Zato se propisuje rok za predaju PDV obrasca do 20. u mjesecu za prethodni mjesec (sada je rok zadnji dan u mjesecu) do kada se mora predati i zbirna prijava. Rok za plaćanje PDV-a ostaje isti do zadnjeg dana u mjesecu. Provjerena zbirna prijava do kraja mjeseca dostavlja se u VIES sustav, kako bi države članice napravile potrebne kontrole. VIES sustav predstavlja bazu podataka u kojoj države članice razmjenjuju podatke o poduzetnicima i njihovom poslovanju na zajedničkom tržištu, a sve radi kontrole oslobođenih isporuka od PDV-a). Navedeno znači primjerice, ako se do sada u mjesecu travnju stjecalo dobro iz neke druge države prilikom prelaska carinske crte trebao se platiti PDV. Taj se PDV iskazivao za prijavu za mjesec travanj, a koja se podnosila do kraja mjeseca svibnja Poreznoj upravi. Podnošenjem te prijave porezni obveznik mogao je tražiti povrat tog PDV-a koji se trebao ostvariti u narednih trideset dana. Nakon 1. srpnja u ovom slučaju PDV koji treba obračunati na stjecanje dobara iz EU će se iskazati u istom razdoblju kada će se moći ostvariti pravo na povrat PDV-a. Navedeno za porezne obveznike znači da će taj PDV-e iskazivati isključivo kao obračunsku kategoriju što će znatno poboljšati njihovu likvidnost.
Mijenja se i rok za podnošenje konačnog obračuna PDV-a. Svi poduzetnici moraju ga ponijeti do kraja veljače za prethodnu godinu ( danas taj rok imaju dohodaši, dok obveznici poreza na dobit imaju rok do kraja travnja). Uvoz i izvoz kao pojam koji imamo danas, ostaje kod isporuka prema trećim zemljama (koje nisu članice EU). Za te zemlje predviđena je mogućnost da na temelju rješenja Ministarstva financija prilikom uvoza fizički ne uplaćuju PDV, već da za njih to bude obračunska kategorija. Za ovakvo postupanje nužno je donošenje Pravilnika što znači da isto neće biti u primjeni odmah 01.07.2013. već kada bude donesen Pravilnik. Do donošenja Pravilnika ostaje sve isto kao što se primjenjuje danas.
5. PDV identifikacijski broj
Naši poduzetnici koji posluju na zajedničkom tržištu Europske unije moraju dobiti PDV identifikacijski broj (HR+OIB). Taj broj po službenoj dužnosti dodijelit ćemo onima za koje znamo da danas posluju na tom tržištu, a poslije po njihovom zahtjevu. Uvjet za poslovanje je da imaju taj broj jer se tada upisuju u VIES bazu te ih druge zemlje mogu kontrolirati.
6. Povrati PDV-a ino poduzetnicima
Najveći učinak na proračun očekuje se po zahtjevima za povrat PDV-a ino poduzetnika izdrugih država članica. Sada vraćamo PDV, ali samo poduzetnicima iz država s kojima imamo uspostavljenu uzajamnost (5 država). Radi se o poduzetnicima koji na području RH dobiju neki račun za svoju poduzetničku djelatnost. Podnose zahtjev za povrat PDV-a i Republika Hrvatska ga je dužna vratiti.
7. Povrati PDV-a iz drugih država članica tuzemnim poreznim obveznicima
Hrvatski porezni obveznici moći će tražiti povrat PDV-a za isporuke koje im služe za obavljanje gospodarske djelatnosti, a koje su im zaračunali porezni obveznici iz drugih država članica. Zahtjev za povrat PDV-a hrvatski porezni obveznici podnositi će preko elektroničkog portala Porezne uprave čime je pojednostavljen postupak podnošenja zahtjeva za povrat.
8.Ostale važnije izmjene
- PDV prema naplaćenim naknadama (obrtnici) primjenjuje se do 31. prosinca 2014., znači od 01.01.2015. svi poduzetnici u PDV-u obračunavaju PDV-a prema izdanim računima - uvodi se pojam pojednostavljenih računa (iznosa do 700 kuna) s manjim brojem elemenata, a po kojem se ipak ostvaruje pravo na odbitak
- kod oporezivanja nekretnina sve ostaje po istom, ali samo do 31.12.2014.
- ukidaju se slobodne zone u fiskalnom smislu (danas se isporuka u slobodnu zonu smatrala izvozom)
- uvodi se i reverse charge mehanizam u tuzemstvu, obrnuti postupak oporezivanja kada PDV obračunava poduzetnik primatelj isporuke. Radi se primjerice u građevinarstvu kako bi se spriječilo korištenje pretporeza
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

PDV NAKON ULASKA U EUROPSKU UNIJU   (6.5.2013.)
U očekivanju ulaska u EU 01.07.2013. godine najavljen je novi Zakon o PDV-u
U očekivanju ulaska u EU 01.07.2013. godine najavljen je novi Zakon o PDV-u koji bi tada trebao stupiti na snagu. Tekst budućeg zakona nije poznat u potpunosti, jer isti neće biti donesen prije kraja svibnja ove godine, ali postoji Prijedlog Zakona, tako da možemo iznositi samo osnovne naznake budućeg zakona i polako se pripremati za promjene.
Novi pojmovi
U novom Zakonu pojaviti će se pojmovi kao: 1) Treća zemlja – to je država koja se ne nalazi na području EU; 2) Treće područje – je dio područja države članice EU koje je izuzeto iz EU; 3) Područje EU ili država članica ili područje države članice – odnosi se na državu članicu EU. Novi pojmovi su i: stjecanje, prag stjecanja, te prag isporuka.
Što je stjecanje?
Stjecanje je nabava dobara i usluga u državi članici EU. Do sada smo uvozili iz EU, a sada ćemo stjecati. Novi pojam je uveden jer uvoz i dalje postoji, kada nabavljamo dobra i usluge iz trećih zemalja i trećih područja (izvan EU).
Temeljni princip oporezivanja PDV-om u prometu unutar EU, između poduzetnika (B2B), jest da prodavatelj ne obračunava PDV, već ga (sam sebi) obračunava kupac u svojoj zemlji prilikom stjecanja. Dakle, slično kao i do sada. To vrijedi za nabavu dobara i usluga ukoliko je domaći kupac obveznik PDV)a. Tako, ako domaći poduzetnik nabavi robu iz npr. Slovenije, slovenski prodavatelj neće zaračunati PDV na fakturi, nego će ga domaći poduzetnik sam obračunati po hrvatskim propisima. Potom će u poreznoj prijavi obračunani PDV iskazati kao pretporez. Dobra vijest u financijskom smislu jest da više neće biti „prvo plati PDV, pa vrati“, već će se pretporez na stjecanje samo obračunski iskazivati na PDV prijavi. Isto tako, ukoliko domaći poduzetnik isporuči dobra ili usluge poduzetniku u npr. Sloveniji, neće zaračunati PDV na fakturi. Uvjet za navedeno porezno oslobođenje jest da isporuka ne smije biti otpremljena kupcu koji se nalazi u istoj državi (državi prodavatelja). Naravno, postojati će i izuzeci. U prometu sa poduzetnicima iz trećih zemalja i područja i dalje će se primjenjivati uvozno i izvozno carinjenje.
Ukoliko imamo isti slučaj kada kupac - domaći poduzetnik nije obveznik PDV-a, tada će mu prodavatelj zaračunati PDV. U ovom slučaju kupac ima pravo tražiti povrat stranog PDV-a, no mora sam obračunati i platiti PDV na stjecanje u RH, bez prava na odbitak pretporeza. Kako će strani prodavatelj znati da li je kupac obveznik PDV)a? Putem VIES sustava (VAT Information Exchange System). To je registar obveznika PDV)a na području EU.
Kada domaća osoba kupi dobro ili uslugu u državi članici (B2C) za privatne potrebe, plaća PDV u toj državi. Dakle, prilikom kupnje dobiva račun sa PDV-om i potom nema pravo na povrat PDV-a, kao do sada.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Isplata dividendi i udjela u dobiti nakon rješenja Ustavnog suda   (2.5.2013.)
Predujam poreza na dohodak ne plaća se pri isplati dobiti koja je ostvarena do 1. ožujka 2012.
Prema obavijesti MF- PU – Središnji ured, koju u cijelosti prenosimo, predujam poreza po osnovi dividende u udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se isplaćuju iz dobiti koja je ostvarena do 1.3.2012. ne plaća se do donošenja konačne odluke USRH.
Sukladno donesenom Rješenju, Ustavni sud je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 7. stavka 2., 16. stavka 3. i 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 22/12.) – točka I. rješenja. .
Ujedno se, kako se navodi u Rješenju, temeljem čl. 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, privremeno obustavlja izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji Porezne uprave Ministarstva financija RH i drugih adresata vezanih uz naplatu poreza na dohodak svim obveznicima poreza na dohodak koji su taj dohodak ostvarili na temelju dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koja je dividenda ostvarena, odnosno koji je udio u dobiti na temelju udjela u kapitalu ostvaren do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak iz točke I. ove izreke (točka II.). .
Privremena obustava izvršenja svih pojedinačnih akata i radnji iz točke II. ove izreke traje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o suglasnosti s Ustavom odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak iz točke I. ove izreke, kao i Zakona u cjelini. .
Kako bi bilo jasnije postupanje poreznih obveznika pri isplati dividendi nakon donesenog rješenja USRH, MF – Porezna uprava – Središnji ured dao je obavijest (Kl.: 011-01/12-01/521, Ur. br.: 513-07-21-01/13-3 od 16. travnja 2013.) koju prenosimo u cijelosti: .
„Temeljem rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske, U-I/4763/2012, od 3. travnja 2013., privremeno se obustavlja izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji vezanih uz naplatu poreza na dohodak svim obveznicima poreza na dohodak koji su taj dohodak ostvarili na temelju dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koja je dividenda ostvarena, odnosno koji je udio u dobiti na temelju udjela u kapitalu ostvaren do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 22/12). .
Zaključno, sukladno rješenju Ustavnog suda, predujam poreza na dohodak ne plaća se po osnovi dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se isplaćuju iz dobiti koja je ostvarena do 1. ožujka 2012., a sve do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o suglasnosti s Ustavom odredaba toga Zakona.“ .
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Nova minimalna plaća   (3.5.2013.)
Minimalna plaća za razdoblje od 1. lipnja do 31. prosinca 2013. iznosi 2.984,78 kn bruto.
Vlada RH je na svojoj sjednici od 25.4.2013. donijela Uredbu o visini minimalne plaće (Nar. nov., br. 51/13) koja za razdoblje od 1. lipnja do 31. prosinca 2013. iznosi 2.984,78 kn bruto. Iz navedene formulacije može se zaključiti da će se nova minimalna plaća isplaćivati za mjesec lipanj i nadalje.
Uredba je donesena temeljem Zakona o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13).
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

FISKALIZACIJA - Numerička sljednost računa   (15.4.2013.)
Iznimno u 2013. kao prvoj godini primjene fiskaizacije, a ovisno o drugoj ili trećoj fazi primjene postupka fiskalizacije, izdani računi obveznika fiskalizacije mogu dva puta počinjati s brojem 1.
Svi obveznici fiskalizacije obvezni su prilagoditi sadržaj računa na način da račun, osim propisanih elemenata prema odredbama Općeg poreznog zakona i Zakona o PDV-u, sadrži tri dijela, i to:
a) Numerički broj računa - koji mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed bez praznina po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, a svake godine kreće od broja 1 do broja n u tijeku godine,
b) Oznaku poslovnog prostora – kao drugi dio broja računa koja mora biti označen na identičan način kako je označen i u internom aktu o poslovnim prostorima, te
c) Oznaku naplatnog uređaja.
Pravila slijednosti brojeva računa obveznik fiskalizacije obvezan je jasno propisati internim aktom o poslovnom prostoru koji se donosi na početku primjene fiskalizacije, i kojeg obveznik fiskalizacije treba predočiti za potrebe poreznog nadzora, pri čemu numerički broj računa mora započeti s brojem 1 i završiti s brojem n na kraju godine. Obveznik fiskalizacije može kao dodatni element računa upisati i neke druge svoje brojčane oznake radi lakšeg praćenja poslovanja (npr. broj radnog naloga, oznaku skladišta i sl).
Međutim, ako je obveznik fiskalizacije internim aktom propisao istu slijednost računa za izdane račune koji su plaćeni gotovinski (novčanice i kovanice, čekovi, kartice) a koji se moraju fiskalizirati, te za račune koji su plaćeni na transakcijski račun (virmanski ili općom uplatnicom), i koji se ne moraju fiskalizirati, tada će u numeričkoj slijednosti računa postojati „rupe“ u slijedu brojeva računa, budući se Poreznoj upravi na ovjeru dostavljaju samo oni računi koji su plaćeni gotovinom. No, pravilo slijednosti numeriranja broja računa, Porezna uprava ne provjerava u postupku fiskalizacije izdavanja računa, već se isto provjerava tek u postupcima poreznog nadzora i kontrole poslovanja poreznog obveznika. Stoga je važno da se pravila numeriranja odnosno slijednost izdavanja računa te postojane „rupa“ u brojevima računa koji se fiskaliziraju, jasno odrede internim aktom obveznika fiskalizacije.
Ako su poduzetnici započeli sa fiskalizacijom u drugoj fazi – odnosno od 1. travnja 2013. ili će započeti sa fiskalizcijom u trećoj fazi odnosno 1.7.2013. obvezni su od tog datuma ispostavljati račune prema redoslijedu koji je propisan Zakonom, što znači od broja 1, po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju. Kako su od početka 2013. a do primjene postupka fiskalizacije, odnosno do 31.3.2013. ili do 30.6.2013. takvi poduzetnici, već izdavali račune od broja 1, to će iznimno u 2013. postojati dva niza računa koji počinju s brojem 1.
Prema tome, iznimno u 2013. kao prvoj godini primjene fiskaizacije, a ovisno o drugoj ili trećoj fazi primjene postupka fiskalizacije, izdani računi obveznika fiskalizacije mogu dva puta počinjati s brojem 1.
Posebno je naglasiti da su obveznici fiskalizacije obvezni provoditi postupak ovjere računa za svaki, pa i jedan jedini računa ako je isti naplaćen u gotovini, pri čemu obveza fiskalizacije izdavanja računa postoji za obveznike fiskalizacije neovisno od učešća ostvarenog prometa u gotovini u odnosu na ukupan promet.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Elektroničke prijave za sve obveznike PDV-a   (10.1.2013.)
Do sada samo na one poduzetnike, obveznike poreza na dodanu vrijednost, koji su imali oporezive isporuke veće od 800.000,00 kn
Do sada se to odnosilo samo na one poduzetnike, obveznike poreza na dodanu vrijednost, koji su imali oporezive isporuke veće od 800.000,00 kn, a od 15. XII. 2012. ta se obveza proširuje na sve obveznike poreza na dodanu vrijednost. Izdavanje kvalificiranih certifikata obavlja se putem poslovnice FINA-e, a potom se uspostavlja veza sa Poreznom upravom. Kako zakon nije propisao rok za uvođenje elektroničke prijave za sve porezne obveznike, proizlazi da ta obveza nastupa "odmah", tj. mali poduzetnici koji su u 2012. ostvarili promet (prodaju dobara i uslugu) u svoti većoj od 230.000,00 kn (razumljivo, bez PDV-a), a tako zadržavaju ili stječu status obveznika PDV-a, u obvezi su najkraćeg roka pribaviti certifikat za elektronsku predaju obrazaca.
Očekujemo od Porezne uprave tolerantan pristup, odnosno barem mjesec, dva potrebnog vremena u kojem će se taj zahtjev moći ispuniti.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Ukinuta je obveza podnošenja tromjesečnih statističkih izvješća u 2013.   (1.2.2013.)
Na internet stranicama FINA-e objavljeno je ukidanje obveze podnošenja tromjesečnih statističkih izvještaja poduzetnika na obrascima TSI-POD, TSI-BAN i TSI-OS-RE.
U skladu s tim poduzetnici više nemaju obvezu predaje navedenih izvješća u 2013. Međutim, za potrebe izrade informacije o bonitetu - BON-1, s uključenim podacima iz kvartalnih razdoblja, poduzetnici mogu podnijeti tromjesečne izvještaje na obrascu TI-POD, koji će biti uključeni u bonitetnu informaciju BON-1. Za predaju navedenih izvještaja nisu definirani rokovi, tj. poduzetnici ih mogu podnijeti neposredno prije podnošenja zahtjeva za izdavanjem bonitetne informacije na obrascu BON-1.
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK

Predstečajne nagodbe - 15.6   (15.6.2013.)
Tvrtke prijavljene u predstečajnu nagodbu - Izvor FINA dodani podaci od 2.4.
Tvrtke koje su se prijavile u prestečajnu nagodnu i FINA je objavila podatke o predmetu. Ažurirano 15.6.2013. Sada dostupan i datum otvaranja nagodbe!



Čuvanje knjigovodstvenih isprava   (21.12.2012.)
Prema Zakonu o računovodstvu knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade.
Knjigovodstvene isprave čuvaju se i to:
1. isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno, :
2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glav nu knjigu – najmanje jedanaest godina, :
3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje sedam godina. :
Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. točke 2. i 3. ovoga članka počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.

Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Izračunaj IBAN   (20.1.2013.)
Od 1.7.2013 obvezno je korištenje IBAN-a. Pomoću ove stranice izračunajte IBAN iz žiro računa. Finansing d.o.o. - knjigovodstveni servis - Zagreb - Osijek
U izborniku sa lijeve strane dostupna je usluga "Izračunaj IBAN". Od 1.7.2013. obvezno je korištenje novih naloga za plaćanje HUB3 i uporaba IBAN-a.
IBAN se sastoji od 21 znaka i druga 2 broja su dvoznamenkasti kontrolni broj koji se dobije složenom matematičkom operacijom


Dosadašnji oblik računa IBAN
1234567-1234567890 HR9912345671234567890

Koristite ovaj program da bi iz starog oblika žiro računa dobili IBAN

FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

FISKALIZACIJA - PRIBAVLJANJE CERTIFIKATA   (16.1.2013.)
Postupak izdavanja produkcijskog aplikativnog certifikata
FINA – upute za dobivanje/pribavljanje certifikata - pogledati link
Koje su obveze obveznika fiskalizacije?
Svi obveznici fiskalizacije dužni su provoditi postupak fiskalizacije, a samo oni obveznici koji naplaćuju račune sredstvima koji se smatraju gotovinom provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa.
Provedba postupka fiskalizacije, koju su dužni provoditi svi obveznici fiskalizacije bez obzira na način na koji naplaćuju račune, obuhvaća:
donošenje internog akta – o poslovnicama i načinu slijednosti računa; interni akt se zadržava kod poreznog obveznika, ne donosi se u Poreznu upravu, ali se predočuje za potrebe poreznog nadzora
Primjer: (primjeri dostupni za preuzimanje u obrascima->Fiskalizacija)
prilagodbu sadržaja računa – uz već obvezne podatke svi računi moraju sadržavati: datum i vrijeme izdavanja, oznaku operatera kao oznaku osobe koja je izdala račun te oznaku načina plaćanja te
isticanje naljepnice o obvezi izdavanja i uzimanja računa
Provedba postupka fiskalizacije izdavanja računa, koji provode svi obveznici fiskalizacije koji naplaćuju obavljene usluge i isporučena dobra sredstvima koji se smatraju gotovinom, obuhvaća nabavku prilagođenog naplatnog uređaja (uz korištenje certifikata Fine i Internet veze za razmjenu podataka):
dostavu podataka o poslovnim prostorima u kojima se naplaćuje gotovinom – kroz uspostavljeni sustav razmjene podataka
fiskalizaciju izdanih računa – ovjeru izdavanja računa putem uspostavljene veze za razmjenu podataka
održavanje kontinuiteta poslovanja – prekid veze, kvar – nabavka knjige uvezanih računa
FINANSING d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Obrazac DOH 2012   (14.1.2013.)
RRIF - Obrazac DOH 2012
RRIF - Obrazac DOH 2012

klikom na Link možete skinuti obrazac DOH za 2012 za Excel sa stranica RRIF-a
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Sretna 2013!   (1.1.2013.)
Sretnu i uspješnu 2013. godinu!!!!
Vaš knjigovodstveni servis Finansing
Sretnu i uspješnu 2013.!!!!
Finansing.d.o.o.
Knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

BLAGAJNIČKI MAKSIMUM   (6.1.2013.)
Od 01.01.2013.g. ponovo je uveden blagajnički maksimum. Propisuje ga Zakon o fiskalizaciji.
Od 01.01.2013.g. ponovo je uveden blagajnički maksimum. Propisuje ga Zakon o fiskalizaciji.
Unazad četiri godine isti nije bio propisan ali, kao podsjetnik, do kraja 2008. godine imali smo propisan blagajnički maksimum (10.000,00 kn). Ukidanje blagajničkog maksimuma imalo je ideju popuštanja s ograničenjima u poslovanju ali izgleda da su se stvari otele kontroli.
1. Što je blagajnički maksimum?
To je najviši iznos gotovine koji poduzetnik smije držati u gotovini. Ukoliko poduzetnik vodi više blagajni (npr. glavnu blagajnu i blagajnu prodajnog mjesta), blagajnički maksimum je iznos gotovine u svim blagajnama kumulativno.
Kada poduzetnik podigne gotovinu sa žiro)računa ili naplati fakturu u gotovini, znači da je došlo do porasta iznosa tj. salda gotovine u poslovnim knjigama poduzetnika. Navedeni slučajevi, kao i svi ostali primici gotovine moraju se evidentirati u blagajničkoj evidenciji poduzetnika i kao dokumentacijsku podlogu imati potpisanu blagajničku uplatnicu. Većina poduzetnika vodi tvz. glavnu blagajnu, iz koje se isplaćuju gotovinski računi za sitne nabave (uredskog materijala, poštarinu i dr.), obveze po putnim nalozima i dr.
Poduzetnici koji imaju jedno ili više maloprodajnih mjesta vode uz glavnu blagajnu i blagajne prodajnih mjesta. To su „prolazne blagajne“ iz kojih se dnevni utržak na kraju dana polaže na žiro-račun. Uobičajeno se u saldu takvih blagajni zadržava tek manja svota gotovine potrebna za nesmetan početak rada naredne smjene.
U oba slučaja, bilo da se radi o glavnoj ili blagajni prodajnog mjesta (ili nekoj trećoj, četvrtoj vrsti blagajničke evidencije), saldo blagajne čini razlika svih gotovinskih uplata i isplata. Saldo blagajne na kraju dana ne smije prelaziti propisan blagajnički maksimum. To konkretno znači da se gotovina, u iznosu koji prelazi blagajnički maksimum, mora položiti na žiro-račun. U kojem roku? Gotovina se mora položiti na žiro)račun isti dan (kad je saldo blagajne prešao blagajnički maksimum), a najkasnije slijedeći radni dan.
Na uplatnicu se kao opis upisuje Polog svote iznad blagajničkog maksimuma. Ukoliko se pak radi o uplati dnevnog utrška u maloprodaji, treba napisati Polog dnevnog utrška.
Poduzetnici, koji posluju od 2008. godine i prije, imaju iskustva sa blagajničkim maksimumom. Većina ozbiljnih poduzetnika koji posluju sa gotovinom vodi brigu o polaganju gotovine, bez obzira na propise..
Ukoliko je društvo u blokadi, uopće ne smije držati gotovinu, tj. uplaćeni novac u cijelosti polaže na žiro-račun.
2. Iznos blagajničkog maksimuma
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje iznose blagajničkog maksimuma prema veličini poduzetnika, a prema kriterijima veličine propisanima Zakonom o poticanju razvoja maloga gospodarstva.
U nastavku dajemo prikaz kriterija veličine poduzetnika:

NazivKriterijBlagajnički maximum
Mikro subjekt – mane od 10 zaposlenih, godišnji poslovni prihod do 2.000.000 EUR, aktiva do 2.000.000 EUR 10.000,00 kn
Mali subjekt – 10-50 zaposlenih, godišnji poslovni prihod do 2-10.000.000 EUR, aktiva do 2-10.000.000 EUR 30.000,00 kn
Srednji subjekt – 50-250 zaposlenih, godišnji poslovni prihod do 10-50.000.000 EUR, aktiva do 10-43.000.000 EUR 50.000,00 kn
Veliki subjekt – više od 250 zaposlenih, godišnji poslovni prihod više od 50.000.000 EUR, aktiva više od 43.000.000 EUR 100.000,00 kn


3. Odluka o visini blagajničkog maksimuma
Zakon o fiskalizaciji u čl. 29. propisuje da poduzetnik internim aktom donosi odluku o blagajničkom maksimumu i načinu poslovanja s gotovinom. Blagajnički maksimum u odluci ne smije prelaziti propisani iznos (može biti samo niži).
Primjer: (primjeri dostupni za preuzimanje u obrascima->Fiskalizacija)

Uprava društva xxxxx d.o.o., adresa, temeljem čl. 29.st.1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, dana 01.01.2013.g., donosi Odluku o visini blagajničkog maksimuma.
Utvrđuje se visina blagajničkog maksimuma za društvo u cjelini u iznosu od 10.000,00 kuna, odnosno po pojedinim blagajnama:
- glavna blagajna 6.000,00 kn,
- blagajna prodajnog mjesta A 2.000,00 kn,
- blagajna prodajnog mjesta B 2.000,00 kn.
Obvezuje se odgovorna osoba (blagajnik pojedine blagajne) polagati svotu iznad blagajničkog maksimuma na žiro-račun društva, isti dan po završetku smjene, a iznimno slijedeći radni dan.

Potpis direktora.


Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Aplikacija za provjeru obveznika u sustavu PDV-a   (24.10.2012.)
Ako niste sigurni da li je vaš poslovni partner u sistemu PDV-a u nastavku je link na kojem to možete provjeriti
Provjera obveznika u sustavu poreza na dodanu vrijednost primjenjuje se u slučajevima kada porezni obveznici zatraže ostvarivanje prava na pretporez po računima svojih dobavljača odnosno drugih zainteresiranih osoba. Provjera je omogućena upisivanjem OIB-a i nadnevka računa. Cilj provjere je utvrđivanje da je dobavljač porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost na navedeni dan. Odabrani nadnevak je ograničen na razdoblje tekuće i prethodne godine. Uz OIB poreznog obveznika prikazuje se ime i prezime odnosno naziv te poruka da je porezni obveznik obveznik PDV-a na određeni dan odnosno da nije obveznik PDV-a na određeni dan. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Fiskalizacija u prometu gotovinom   (28.9.2012.)
Krajem srpnja je Saboru upućen Prijedlog Zakona o fiskalizaciji koji bi trebao stupiti na snagu s 01.01.2013.g.
Vjerojatno ste već nešto načuli ili pročitali da država planira uvesti fiskalne kase kod poduzetnika koji posluju s gotovinom. Krajem srpnja je Saboru upućen Prijedlog Zakona o fiskalizaciji koji bi trebao stupiti na snagu s 01.01.2013.g.. Posljedica je to relativno malih iznosa prijavljenih prometa i zarade od poslovanja.
Tko će biti fiskaliziran?
Zakon o fiskalizaciji, koji će regulirati proces fiskalizacije, obuhvaćati će i pravne i fizičke osobe, bez obzira da li su obveznici poreza na dohodak ili na dobit. Glavni kriterij biti će da su obveznici izdavanja računa, te da izdaju gotovinske račune, a to su prije svega:
- poduzetnici-obveznici PDV-a (čl. 15. Zakona o PDV-u) i
- fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige (obrti i djelatnosti izjednačene s obrtom – Zakon o porez na dohodak, čl. 23.).
Proizlazi iz Prijedloga Zakona, da će fiskalizacijom biti obuhvaćen znatan broj poduzetnika. Naplata putem kreditnih kartica također potpada pod ovaj zakon.
Tko neće biti fiskaliziran?
Prema postojećem prijedlogu Zakona o fiskalizaciji, neće biti obveznici fiskalizacije oni koji obavljaju slijedeće djelatnosti:
1. prodaja karata ili žetona u putničkom prometu,
2. prodaja ulaznica,
3. prodaja na tržnicama,
4. prodaja novina i dnevnog tiska,
5. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
6. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu,
7. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama,
8. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata,
9. pružanje bankarskih usluga,
10. ostvarene promete evidentirane putem mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, telefon i slično) od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba.
Kada počinje primjena Zakona?
Od 01.01.2013.g. počinje primjena Zakona za:
- velike i srednje poduzetnike,
- za ostale poduzetnike koji se bave djelatnostima Pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I prema NKD 2007).
Od 01.04.2013.g. počinje primjena za:
- trgovinu na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (Oznaka G prema NKD 2007).
- Od 01.07.2013.g. fiskalizacija se primjenjuje na sve ostale obveznike.
Tehnička priprema za fiskalizaciju
1. Obveznik fiskalizacije biti će dužan od FINA-e pribaviti digitalni certifikat koji će služiti za elektroničko potpisivanje tj. identifikaciju poduzetnika.
2. Trebati će nabaviti računala/PC kase jer će cijeli postupak izdavanja gotovinskih računa biti elektroničkim putem. Proizlazi da paragon blokovi odlaze u povijest.
3. Trebati će nabaviti računalni program za izdavanje računa ili postojeći uskladiti sa ovim zakonom.
4. Trebati će osigurati internet priključak jer će postupak izdavanja računa biti vezan uz internetsku vezu sa Poreznom upravom koja će svakom računu dodjeljivati jedinstveni broj (identifikator).
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Računi u elektroničkom obliku   (23.8.2012.)
od 01.08.2011, poduzetnici mogu račune ispostavljati i u elektroničkom obliku kao elektroničku ispravu.
Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 47/95 do 94/09) i Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 149/09 i 89/11) poduzetnici su do 31.07.2011. bili u obavezi za obavljene isporuke dobara i usluga ispostavljati pisani račun u dva primjerka (jedan za kupca, drugi za poduzetnika). Račun kao pisana knjigovodstvena isprava, mora biti vjerodostojan, uredan i sastavljen na način da osigurava pravodobni nadzor. Zakon o računovodstvu u čl. 6. st. 1., utvrđuje vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava ukoliko ih je potpisala ovlaštena osoba ili osoba na koju je prenesena ovlast.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 89/2011) od 01.08.2011, poduzetnici mogu račune ispostavljati i u elektroničkom obliku kao elektroničku ispravu. Prema stavku 1. i 2. članka 104 a. Pravilnika smatra se da je račun ispostavljen kao elektronička isprava:
- ako je ispostavljen sukladno Zakonu o elektroničkoj ispravi (Narodne novine broj 150/05) uz uvjet da je primatelj računa dao suglasnost za prihvat takvog računa
- ako je potpisan elektroničkim potpisom sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu (Narodne novine broj 10/02 i 80/08)
- ako je ispostavljen putem elektroničke razmjene podataka i ako ugovor o razmjeni omogućuje korištenje postupaka kojima je zajamčena vjerodostojnost porijekla računa i cjelovitost podataka odnosno sadržaja računa, ili
- ako je ispostavljen pomoću bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga i drugim poslovnim dokumentima te provjeru vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja računa prema utvrđenim procesima izdavanja odnosno primanja računa. Prema članku 5. Zakona, elektronička isprava ima pravnu valjanost kao i isprava na papiru ako je izrađena, otpremljena, primljena, čuvana i pohranjena primjenom dostupne informacijske tehnologije (računalni i srodni uređaji i programi). Nadalje, elektronička isprava mora osigurati jednoznačno obilježje kojim se nedvojbeno utvrđuje pojedinačna elektronička isprava, pojedinačni stvaratelj elektroničke isprave, informacijska cjelovitost i nepovredivost elektroničke isprave, pristup sadržaju elektroničke isprave kroz cijelo vrijeme dokumentacijskog ciklusa kao i oblik zapisa koji čitatelju omogućuje jednostavno čitanje sadržaja (članak 6. Zakona).
Građa elektroničke isprave, tj. dijelovi od kojih se elektronička isprava sastoji, propisani su člankom 7. Zakona, a u članku 8. Zakona propisan je sadržaj elektroničke isprave u procesima prikazivanja sadržaja kao i u tijeku rukovanja sadržajima ugrađenim u elektroničku ispravu.
Račun za obavljene isporuke dobara i usluga, ispostavljen u elektroničkom obliku, mora udovoljavati odredbama Zakonu o elektroničkoj ispravi.
Ukoliko račun dostavljen elektroničkim putem, ne udovoljava odredbama Zakona o elektroničkoj ispravi, ne smatra se računom u smislu odredbe članka 15. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 105. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
Često viđana izjava na računima dostavljenim putem emaila "Račun je pisan na računalu i valjan je bez potpisa i pečata", nema nikavu vrijednost niti zakonski temelj.
Osim toga, Zakon o trgovačkim društvima propisuje obvezu korištenja poslovnih papira sa otisnutim podacima o društvu pa je tako člankom 21.st.4 Zakona o trgovačkim društvima propisano slijedeće:
Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa. Isto vrijedi i za sadržaj internetske stranice društva. Stavkom 5.istoga članka na poslovnom papiru i internetskoj stranici društva kapitala moraju se uz podatke iz stavka 4. ovoga članka navesti:
1. iznos temeljnoga kapitala društva s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije uplaćen
2. ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li društvo dionice s nominalnim iznosom ti iznosi ako se radi o poslovnom papiru dioničkog društva
3. prezimena i najmanje jedno ime članova uprave društva, a kod dioničkog društva članova uprave, odnosno izvršnih direktora i predsjednika nadzornog odnosno upravnog odbora
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Objavljen popis dužnika Poreznoj upravi   (31.7.2012.)
Ministarstvo financija objavilo dugoočekivani popis. Pogledajte listu poreznih dužnika!
Popis je objavljen za one čiji je ukupni iznos duga:
1. veći od iznosa 100.000,00 kuna za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost
2. veći od iznosa 300.000,00 kuna za pravne osobe
3. veći od iznosa 15.000,00 kuna za sve ostale porezne obveznike (građane).
Popis je dostupan na stranicama Porezne uprave Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Niža stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje   (9.5.2012.)
Od 1. svibnja 2012. primjenjuje i niža stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje 13%
Napominjemo da se od 1. svibnja 2012. primjenjuje i niža stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje 13% koja će se prvi puta primijeniti za staž osiguranja mjeseca svibnja odnosno plaće zarađene za mjesec svibanj.
To znači da će se smanjena stopa doprinosa primijeniti kod isplate plaće obračunane za mjesec svibanj koja će se u većini slučajeva isplaćivati u mjesecu lipnju. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Novosti u obračunu doprinosa kod isplate plaće nakon 1. svibnja 2012.   (7.5.2012.)
Novost je da je Porezna uprava dužna dostavljati FINA-i podatke o nepodmirenim doprinosima na temelju podataka iskazanim u obrascu ID za one poslodavce koji nisu podmirili doprinose
U svrhu kontrole plaćanja doprinosa u propisanim rokovima a u skladu s Zakonom o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. do 22/12.), Vlada RH donijela je Uredbu o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa, a koja je na snazi od 1. svibnja 2012. (Objava u Nar. nov., br. 49/12.).
Novost je da je Porezna uprava dužna dostavljati FINA-i podatke o nepodmirenim doprinosima na temelju podataka iskazanim u obrascu ID za one poslodavce koji nisu podmirili doprinose i to:
- do 1. svibnja podatke za poslodavce koji su isplatili plaće bez uplate obveznih doprinosa iskazanih u obrascu ID ili nisu dostavili obrazac ID u mjesecima veljača i ožujak,
- do 1. lipnja podatke za poslodavce koji su isplatili plaće bez uplate doprinosa iskazane u obrascu ID ili nisu dostavili ID obrazac u mjesecima ožujak i travanj.
Budući da je rok za dostavu obrasca ID 15. u tekućem mjesecu za isplatu plaće u prethodnom mjesecu, to znači da će se na prvom popisu dužnika naći poslodavci koji nisu podmirili doprinose prema plaći za mjesec prosinac 2011. isplaćenoj u siječnju 2012. i prema plaći za mjesec siječanj 2012. isplaćenoj u veljači 2012.
FINA će primljene popise raspoređivati i dostavljati bankama, a koje će pak zabraniti isplatu neto plaće onim poslodavcima koji se nalaze na popisu dužnika. Prema dostupnim informacijama, Porezna uprava će osim duga vidljivog u spomenutom popisu koji propisuje Uredba, iskazati i dug iz razdoblja prije mjeseca prosinca 2011. za koji će također trebati kod isplate plaće priložiti naloge za uplatu doprinosa. U protivnom, neto plaća neće moći biti isplaćena. Poslodavci koji isplaćuju plaće redovito, ne bi smjeli imati problema kod isplate plaće za mjesec travanj 2012. ako pri isplati neto plaće s pozivom na broj odobrenja kao i do sada, a u " Poziv na broj zaduženja" upišu podatke 67 OIB-MMGG-X kako je pokazano u niže navedenoj tablici.
Značenje oznaka jesu:
67 Broj modela
OIB OIB - obveznika plaćanja doprinosa
MMGG MM - brojčana oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća
GG - brojčana oznaka godine za koju se isplaćuje plaća
X:
0 - isplata plaće u cijelosti,
1 - isplata prvog dijela plaće,
2 - isplata drugog dijela plaće,
3 - isplata koja ne podliježe uplati doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje,
4 - isplata koja ne podliježe uplati doprinosa na osnovicu (slučaj radnika koji se prvi puta zapošljavaju)
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

POREZNE NOVOSTI OD 1.3.2012.   (14.2.2012.)
Kratki pregled poreznih izmjena usvojenih na Vladi RH dana 9.2.2012. godine
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u donosi sljedeće promjene:
Prag za ulazak u sustav PDV-a se od 1. siječnja 2013. podiže na 230.000 kuna
Standardna stopa PDV-a se podiže s 23% na 25% i to od 1. ožujka 2012.
Uvodi se snižena stopa PDV-a od 10% na sljedeće isporuke:
- Jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode i bijeli šećer s primjenom od 1. ožujka 2012.
- Određene ugostiteljske usluge s primjenom od 1. siječnja 2013.
Od 1. ožujka 2012. ukida se pravo na povrat pretporeza za nabavu i najam osobnih automobila, plovila i drugih sredstava za osobni prijevoz (uz određene iznimke) te za troškove reprezentacije.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit donosi slijedeće promjene:
- Umanjenje porezne osnovice za iznos ostvarene dobiti kojom se povećava temeljni kapital društva – primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu,
- Uvođenje plaćanja poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti koji se isplaćuju od 1. ožujka 2012. inozemnim pravnim osobama po stopi od 12%, osim u slučaju isplata dividendi i udjela u dobiti koji su ostvareni do 31. prosinca 2000. bez obzira kada se isplaćuju,
- Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca priznaju se kao rashod ako je, između ostalog, od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana (umjesto dosadašnjeg roka od 120 dana) - primjenjuje se za potraživanja nastala od 1. ožujka 2012.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Porezu na dohodak donosi slijedeće promjene:
- Osnovni mjesečni osobni odbitak se uvećava s 1.800 kuna na 2.200 kuna
- Stope poreza na dohodak i mjesečni razredi su od 1. ožujka 2012. godine promijenjeni kako slijedi:
- 0 – 2.200 kn plaća - stopa poreza 12 %
- 2.200 – 8.800 kn plaća - stopa poreza 25 %
- Iznad 8.800 kn plaća - stopa poreza 40 %
Porez na dohodak po stopi od 12% primjenjuje se na primitke od dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju nakon 1. ožujka 2012. osim onih ostvarenih do 31. prosinca 2000. bez obzira kada se isplaćuju. Neoporezivi iznos dividende i udjela u dobiti je 12.000 kuna godišnje pri čemu se umanjenje za neoporezivi dio primitka priznaje kroz godišnju poreznu prijavu.
Uvećava se osnovni mjesečni osobni odbitak za mirovine, dodatak na mirovinu postaje oporeziv te se uvodi oporezivanje mirovina ostvarenih u inozemstvu
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o doprinosima donosi sljedeću promjenu:
Od 1. svibnja 2012. stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjuje se s 15% na 13%.
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

PRIJAVA POREZA NA DOHODAK   (6.2.2012.)
Porezne prijave moraju se predati do 29. veljače.
obrazac u PDF i EXCEL formatu možete preuzeti sa naše stranice.
Vrijeme predaje poreznih prijava poreza na dohodak. Pravi je trenutak da na vrijeme promislite da li ste obveznik predaje porezne prijave poreza na dohodak.
Naime, osobama koje prekrše navedenu zakonsku odredbu porezna uprava ima pravo naplatiti kaznu u iznosu od 5.000,00 do 500.000,00 kn.
Podsjećamo koji su građani obvezni predati poreznu prijavu, a kojima je to opcija koju mogu ili ne moraju napraviti.
Tko nije obavezan predati poreznu prijavu?
Godišnju poreznu prijavu poreza niste obvezni podnijeti ako ispunjavate sljedeće propisane uvjete:
- Plaću ili mirovinu možete primati od samo jednoga poslodavca iz Hrvatske u isto vrijeme. Moguće je primati više od jednog dohotka od nesamostalnog rada, ali ne istodobno.
- Ukoliko ostvarujete dohodak od kapitala ili od osiguranja.
- Ukoliko ostvarujete dohodak od imovine (primjerice renta) ili različitih imovinskih prava koji se NE utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga.
Tko obavezno predaje poreznu prijavu? ? - Obavezno predajete poreznu prijavu ukoliko ste plaću ili mirovinu dobivali istodobno od dva ili više poslodavaca u Hrvatskoj.
- Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti također ima obavezu predaje porezne prijave. U tu skupinu spadaju obrtnici, poljoprivrednici te slobodne profesije.
- Fizičke osobe sa stalnim boravištem u Hrvatskoj koji dohodak stječu iz inozemstva.
- Obvezna predaja porezne prijave može doći po nalogu Porezne uprave. Obično se radi o pogrešnim uplatama, ili izostanku istih. U tom slučaju Porezna uprava naknadno traži plaćanje poreza na dohodak.
- Obavezna predaja porezne prijave vrijedi za porezne obveznike koji sami nisu obračunali, obustavili i uplatili predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak. (ili za njih to nije napravio poslodavac)
U poreznoj prijavi obvezno je podnijeti godišnju poreznu prijavu te iskazati ukupno ostvareni dohodak.
Odustanak od porezne prijave
Ako ste predali poreznu prijavu, a iz bilo kojeg razloga se predomislite (nakon konzultacije sa financijskim stručnjacima i sl) od podnesene prijave možete odustati. Propisani rok u kojem se odustajanje priznaje jest 30 dana, ukoliko se posebnim propisom ne uredi drugačije.
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

ELEKTRONIČKE POREZNE PRIJAVE   (6.2.2012.)
Obveznik PDV-a koji je u prethodnoj godini (2011) imao isporuke dobara i usluga (oporezive i izvozne) veće od 800.000,00 kn obvezan je dostavljati sve prijave i izvješća za koje je dana mogućnost u sustavu ePorezna.
U skladu s čl. 63. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. i (8/11.) i Pravilnikom o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, porezni obveznik koji je razvrstan u:
- srednje poduzetnike ili
- velike poduzetnike ili
- obveznik PDV-a koji je u prethodnoj godini imao isporuke dobara i usluga (oporezive i izvozne) veće od 800.000,00 kn
obvezan je dostavljati sve prijave i izvješća za koje je dana mogućnost u sustavu ePorezna.
Za početak, obvezno mora podnositi:
- Prijavu poreza na dodanu vrijednost
- Konačni obračun poreza na dodanu vrijednost
- Prijavu poreza na dobitak
- Obračun spomeničke rente
- Obračun članarine turističkoj zajednici
- Mjesečno izvješće o primitcima od nesamostalnog rada Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza   (1.1.2012.)
Od 1.1.2012. sudionici u obveznim odnosima, poduzetnici i osobe javnog prava, dužni su se pri ispunjavanju novčanih obveza pridržavati rokova plaćanja iz novog Zakona.
1.1.212. na snagu je stupio Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji definira da je u ugovorima između poduzetnika rok plaćanja do 60 dana, uz mogućnosti iznimke i dulje od toga, ali to produljenje ne smije prouzročiti neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika. Za plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava (državna tijela, tijela lokalnih jedinica, pravne osobe osnovane za određene svrhe, kao npr. komunalna poduzeća i dr.) rok je 30 dana, a iznimno može biti do 60 dana, ali se mora osigurati poštovanje načela ravnopravnosti.
U slučaju da ugovorom između poduzetnika, odnosno poduzetnika i osoba javnog prava nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku 30. dana.
Provedbu Zakona kod poduzetnika i osoba javnog prava nadzire Financijska policija. Dužnicima koji u zakonskim rokovima ne ispune svoju novčanu obvezu, prijete novčane kazne u rasponu od 10 tisuća do milijun kuna za dužnika, a za odgovorne osobe u njima od tisuću do 50 tisuća kuna. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

KAZNE ZA PREKRŠAJE - ZOR   (7.4.2011.)
jedan od najtežih prekršaja propisanih Zakonom o radu
Nevođenje evidencije o radnicima i o radnom vremenu, njezino vođenje na način koji ne odgovara propisanom načinu vođenja evidencije ili njezino nedostavljanje inspektoru rada na njegov zahtjev, predstavlja jedan od najtežih prekršaja propisanih Zakonom o radu (Narodne novine 37/11) za koji se poslodavcu pravnoj osobi može u prekršajnom postupku izreći novčana kazna u rasponu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna, a odgovornoj osobi kod poslodavca pravne osobe (npr. direktoru) odnosno poslodavcu fizičkoj osobi u rasponu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

SADRŽAJ ISPLATNE LISTE   (7.4.2011.)
Od 1. svibnja 2011. stupa na snagu novi sadržaj isplatne liste
Složenost iskazivanja podataka na obrascu OP (isplatnoj listi) te obrascu OTP (o isplati otpremnine) bila je takva da je izazvala donošenje novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je objavljen u Narodnim novinama br. 37/11. Primjena novog Pravilnika stupa na snagu 1. svibnja 2011. što znači za obračunane plaće za svibanj i dalje.
Naime, dosadašnji Pravilnik propisivao je strogi sadržaj obrazaca o isplati plaće i otpremnine koji je obuhvaćao mnoštvo podataka koji se ovisno o rasporedu radnog vremena svakog određenog radnika pojavljuju pri obračunu plaće. Problem se pojavljuje u slučajevima kada radnici nemaju složen raspored radnog vremena u smislu rada koji se odvija nedjeljom, na blagdan, noću, prekovremenog rada i dr. a na obrascu o isplati plaće je trebalo iskazivati i te podatke.
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

EVIDENCIJA O RADNICIMA   (7.4.2011.)
Od 1. svibnja 2011. na snagu stupa novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
Nije protekla ni godina dana od donošenja Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ali se zbog problema u njegovoj primjeni pristupilo donošenju novog Pravilnika koji je objavljen u Narodnim novinama br 37/11., a čije se odredbe prmjenjuju od 1. svibnja 2011.
Za razliku od ranije važećeg Pravilnika, prema odredbama novog Pravilnika više nije potrebno evidentirati određene podatke vezane uz radno vrijeme radnika. Tako npr. više nije potrebno posebno iskazivati sate provedene na službenom putu, sate terenskog rada, rada u preraspodjeljenom radnom vremenu kao ni vremena provedenog na rodiljnom i roditeljskom dopustu te vremena neplaćenog dopusta. Isto tako, prema izričitoj odredbi novog Pravilnika, u evidenciji o radnom vremenu radnika poslodavci više nisu obvezni voditi podatke koji u mjesecu za koju se isplaćuje plaća (ili naknada plaće) nisu ostvareni, odnosno koji kod radnika ne postoje. Dakle poslodavci sada više ne moraju popunjavati rubrike prekovremenog rada, noćnog rada, sati pripravnosti i sl. ako pojedini radnik takve sate u određenom razdoblju nije ni ostvario.
Što se obveze vođenja podataka o radnicima tiče (tzv. matična knjiga), ona je prema odredbama novog pravilnika normirana jednako kao i u ranije važećem Pravilniku, tj. novim pravilnikom nije u bitnome mijenjana. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Izmjena pravilnika o porezu na dohodak   (6.12.2010.)
4.11.2010. u NN 123/10 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak kojim su pojašnjene izmjene Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 01. srpnja 2010. godine.
U nastavku je dan kratak pregled nekih izmjena koje bi, po našoj ocjeni, mogle biti korisne za poslovanje Društva.
1. Darovanja za zdravstvene potrebe Darovanja za zdravstvene potrebe koje isplaćuje poslodavac svome radniku više se ne smatraju primitkom od nesamostalnog rada, naravno uz ispunjavanje zakonom propsianih uvjeta, koji nisu mijenjani. Nadalje, uvedena je obveza društvima da za sva dana darovanja moraju voditi evidenciju koja osobito sadrži slijedeće podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima), iznos koji se daruje.
2. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak (dobrovoljno mirovinsko osiguranje) Propisuje se da se porez na dohodak ne plaća na premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist radnika, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje. Ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog razdoblja uplaćuje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist radnika za više mjeseci tog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo uplatiti do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji je premija trebala biti uplaćena. Ako poslodavac uplaćuje premije osiguranja u korist radnika jednom godišnje, iste može neoporezivo jednokratno uplatiti do visine 6.000,00 kuna. Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika i Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac.
3. Neoporezive potpore u slučaju smrti radnika U članku koja govori o potporama u slučaju smrti radnika dodaje se odredba da se potpora koju djeci radnika u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju poslodavci smatra neoporezivim primitkom u ukupnom iznosu. .
4. Jubilarna nagrada Oporezivim primitkom ne smatraju nagrade radnicima za svakih narednih 5 godina nakon 40 godina radnog staža do iznosa 5.000,00 kn.
5. Utvrđivanje vrijednosti primitka u naravi zaposlenika - kamate na zajmove Članak koji regulira utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi zaposlenika usklađen je s izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te je utvrđeno da se na vrijednost primitka u naravi pri korištenju kredita uz kamatu nižu od 4% godišnje, primitak utvrđuje na razliku između ugovorene niže kamate i kamate od 4% (odredba o PDV-u je brisana).
6. Dohodak od kapitala Izuzimanjima se smatraju i troškovi uporabe dobara u vlasništvu ili najmu društva i drugih povlastica koje se odnose na privatni život dioničara ili člana društva. Također, dodaje se i da se primici od kapitala koji su ostvareni u pravima, stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost, smatraju primicima u naravi i pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak vrijednost primitka u naravi (koji uključuje i možebitni porez na dodanu vrijednost) uvećava se za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
7. Drugi dohodak Propisuje se da se primici s obilježjima skrivenih isplata dobiti, odnosno izuzimanja, koje ostvaruju fizičke osobe koje nisu dioničari ili članovi društva ili radnici ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit, smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Ako se navedeni primici ostvaruju u stvarima, pravima ili uslugama smatraju se primicima u naravi.
8. Stipendije U članku koji propisuje da se drugim dohotkom ne smatraju stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje odredba je proširena na način da se odnosi na redovno školovanje i u tuzemstvu i u inozemstvu. Također, dodano je da se neoporezivim primitkom smatraju i stipendije za redovno školovanje na visokim učilištima u tuzemstvu i inozemstvu, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarina, prijevoza, smještaja, obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu prema posebnim propisima, prehrane, knjiga i ostalo), koje se dodjeljuju studentima koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Za navedene stipendije isplatitelji stipendija su obvezni voditi evidenciju o dodijeljenim stipendijama za pojedinu akademsku godinu na propisanom obrascu. Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim ispravama (potvrdama o uplati školarine i smještaja, računima za prijevozne troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, potvrdama o statusu redovnog studenta i drugim ispravama). Iznos stipendije koji nije iskorišten za pokriće stvarnih troškova školovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
9. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada Pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaju uplaćeni obvezni doprinosi i osobni odbitak, a ostale premije osiguranja više se ne priznaju. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se:
- po stopi od 12% od mjesečne porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka,
- po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i
- po stopi od 40% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka.
10. Predaja ID obrasca Poslodavac ili isplatitelj plaće i mirovine koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi podatke iz Obrasca ID elektroničkim putem (od 01. siječnja 2011.). Na isti način, osim velikih i srednjih poduzetnika, obvezni su postupiti i poslodavci ili isplatitelji plaće i mirovine koji imaju više od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) (od 01. siječnja 2012.).
11. Obrazac IP Osim izmjena u samom obrascu do kojih je došlo zbog ukidanja priznavanja ostalih premija osiguranja i posebnog poreza, poslodavac ili isplatitelj plaće i mirovine koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike te onaj koji ima više od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (plaću), obvezno podnosi podatke iz Obrasca IP elektroničkim putem.
12. Promjene obustavljenog poreza na dohodak i godišnji obračun Propisan je postupak u slučaju manje ili više obračunatog poreza na dohodak. Tako je utvrđeno da je poslodavac i isplatitelj primitka obvezan pri idućim isplatama vratiti radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada. Na isti način poslodavac je dužan postupiti u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja. Nadalje, poslodavac i isplatitelj primitka je obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i za radnike kojima je za pojedine mjesece poreznog razdoblja isplaćena naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja.
13. Predujam poreza na dohodak od kapitala U članku 73., stavcima 1. i 2. koji propisuju obračun, obustavu i uplatu predujma poreza na dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga, te kamata, stopa poreza mijenja se s 35% na 40%. Također, mijenjaju se i ostale stope pa se tako na primitak po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionoca porez obračunava po stopi od 25%, a na dohodak po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se isplaćuju za razdoblje 2001.- 2004. godine, po stopi od 12%.
14. Isplate u gotovu novcu U gotovu novcu ne mogu isplatiti dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu i predujmovi dobiti.
u gotovu novcu ne mogu isplatiti stipendije koje služe za pokriće troškova, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta.
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Izmjena pravilnika o porezu na dobit   (6.12.2010.)
4.11.2010. u NN 123/10. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit kojim su dopunjene i pojašnjene izmjene Zakona o porezu na dobit koji je stupio na snagu 01. srpnja 2010. godine.
U nastavku je dan kratak pregled izmjena
1.Rashodi Rashodima poreznog razdoblja smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist zaposlenika.
2.Troškovi sredstava za osobni prijevoz troškovima za koje se ne povećava porezna osnovica, pored troškova osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstva) i plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, smatraju i naknade i pristojbe koje se plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz.
3.Manjkovi na imovini regulirani su uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se za iznos manjkova na imovini mogla uvećati osnovica poreza na dobit (ne smatraju se primitkom u naravi - plaćom), na način da osim uvjeta da odluku o manjkovima koji uvećavaju osnovicu poreza na dobit mora donijeti nadzorni odbor ili skupština (od sada može i upravni odbor ukoliko ga Društvo ima), mora biti ispunjen i uvjet da ne postoje objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika.
Uvedena je obveza vođenja evidencija o troškovima učinjenim za privatne potrebe fizičkih osoba (skrivene isplate dobiti odnosno izuzimanja, te povlastice) koja osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak nastalih troškova, ime i prezime, adresa, te OIB osobe kojoj su podmireni takvi troškovi, vrsta troškova, te iznos nastalih troškova.
4.Zatezne kamate između povezanih osoba Utvrđeno je da se porezna osnovica povećava za rashode po osnovu zateznih kamata između povezanih osoba izmijenjen je i dopunjen na način da je precizno određeno tko se smatra povezanom osobom u smislu ovog Zakona. Tako je određeno da se povezanim osobama smatraju osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva. Do navedenih izmjena povezanim osobama su se smatrale osobe iz članka 41. Općeg poreznog zakona.
5.Predujam dobiti Detaljnije su propisani uvjeti i način tretiranja predujmljene dobiti, te obveza vođenja posebnih evidencija. Tako je utvrđeno da:
•Isplata predujma dobiti obvezno se obavlja na žiro račun sukladno propisima o porezu na dohodak,
•U slučaju nastanka razlike (više isplaćenog predujma u odnosu na ostvarenu dobit), ista se, za porezne svrhe, ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja,
•Pri isplati predujma dobiti tijekom poreznog razdoblja porezni obveznik treba postupati sukladno posebnim propisima kojima se propisuje mogućnost isplate predujma dobiti, te pažnjom dobrog gospodarstvenika i u dobroj vjeri, odnosno izvršiti isplatu predujma dobiti do iznosa kojeg pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka,
•Ako porezni obveznik isplaćuje predujmove dobiti, isti je obvezan voditi evidenciju o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti koja osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je isplaćen predujam, nadnevak i iznos isplaćenog predujma, te nadnevak i iznos podmirenog predujma. Evidencija o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.
6.Kamate između povezanih osoba Utvrđeno da se kamate između povezanih osoba rezidenata i nerezidenata t, primjenjuju i na povezane osobe rezidente, ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. Suština ove odredbe je da se u tom slučaju prihod od kamate na dane zajmove obračunava najmanje do visine kamate koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba, a rashod od kamate na primljene zajmove priznaje najviše do visine kamate koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba (trenutno u visini eskontne stope HNB od 9%).
7.Predmet oporezivanja porezom po odbitku (softver) Utvrđeno je da u naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva spadaju i naknade za softver, stoga se porez po odbitku plaća ako naknada za softver ima elemente autorskih prava ili drugih prava intelektualnog vlasništva odnosno ako se radi o ustupanju autorskih prava na korištenje softvera radi prodaje ili radi daljnjeg razvitka pri čemu se ustupa na vremenski ograničeno korištenje zaštićeno autorsko pravo. Porez po odbitku ne plaća se na naknade za softver ako se radi o kupnji softvera za korištenje.
Pored navedenih izmjena i dopuna, Pravilnikom su detaljnije regulirana i druga pitanja (rashod amortizacije koji se priznaje za: plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor, te prijenos poreznog gubitka u slučaju statusnih promjena) Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Evidencije o radnom vremenu   (1.7.2010.)
Obavezno vođenje evidencija o radnom vremenu
Obavezni ste voditi evidencije o radnom vremenu, iste se moraju nalaziti u sjedištu tvrtke i biti dnevno ažurne a temelj su za obračun plaće


Evidencija o radnom vremenu XLS
Evidencija o radnom vremenu PDF
Evidencija o radnim satima XLS
Evidencija o radnim satima PDF
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

NOVI ZAKON O RADU   (1.7.2010.)
VAŽNO - Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2010, za jedan dio izmjena predviđena je usklada u roku od 6 mjesec tj. primjenjuju se od 1.7.2010
NOVO: Rukovodno osoblje – iznimka od primjene ZR
• Na članove uprave, izvršne direktore ili osobe koje su u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove poslodavca, ne primjenjuju se odredbe ZR-a o prestanku ugovora o radu
Ako u ugovoru nije utvrđeno na koji način prestaje i koja prava ostvaruju (otpremnina, otkazni rok), treba sastaviti aneks – u protivnom, ostaju bez zaštite. Zakon o radu se u tom dijelu na njih više ne primjenjuje.
OPREZ: porezno određenje otpremnine koja im se isplaćuje!

NOVO: Rukovodno osoblje – uvjetna iznimka
• Na rukovodno osoblje ne primjenjuju se odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom određivanju.
Pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu utvrditi koji su to poslovi i eventualno posebno urediti njihovo radno vrijeme

Moguće iznimke od primjene Zakona o radu
• Za određene kategorije radnika, zbog specifičnosti poslova koje obavljaju, moguće je kolektivnim ugovorom urediti iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru:
1) ako je to potrebno zbog udaljenosti mjesta rada radnika i njegovog prebivališta ili različitih mjesta rada
2) djelatnost zaštite osoba i imovine
3) djelatnosti pružanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju (zdravstvo, luke i zračne luke, mediji, vatrogastvo, procesna industrija, energetika, javni gradski prijevoz)
4) sezonska djelatnost
5) željeznički promet
6) izvanredne i nepredviđene okolnosti

Evidencija o radnicima i o radnom vremenu
NOVO:
- Obveza vođenja evidencija o radnicima i o radnom vremenu
- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnom vremenu – u roku 6 mjeseci
- U slučaju spora o radnom vremenu – teret dokazivanja na poslodavcu
Sada – do 31. svibnja 2010.
Zakon o evidencijama u oblasti rada (Sl. list SFRJ 17/90) – prestaje vrijediti 31. svibnja 2010.

Sklapanje ugovora o radu
• Smatra se da je sklopljen UR iako je sklopljen neki drugi ugovor
- obilježje posla za koji se sklapa UR
• Prednost sklapanja UR na neodređeno vrijeme
-određeno vrijeme kao iznimka: na rok od 3 g. (prekid kraći od 2 mj. ne smatra se prekidom)
NOVO: 3 godine sa istim radnikom
Do 31. 12. 2009.: na istim poslovima
-prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji se opravdavaju:
-rokom
-izvršenjem posla
-nastupom događaja
NOVO: “usporedivi radnik”-uspoređuju se uvjeti i prava radnika koji radi na određeno s radnikom koji radi na neodređeno vrijeme radno vrijeme

Radno vrijeme
NOVO: Pojam radnog vremena:
- vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove i
- vremensko razdoblje u kojem je radnik spreman (raspoloživ) obavljati poslove (dežurstvo)
Razdoblje u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu nije radno vrijeme
• Radno vrijeme:
-puno: do 40 sati tjedno
-nepuno: svako kraće od punog
-skraćeno: razmjerno štetnim utjecajima


Prekovremeni rad
do 31. 12. 2009. najviše10 sati tjedno, 4 tjedna uzastopno, 12 tjedana u godini
NOVO:
8 sati tjedno, 32 sata mjesečno ili 180 sati god.
• Ako prekovremeni rad određenoga radnika traje duže od 4 tjedna neprekidno ili više od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenoga poslodavca prelazi 10 % radnog vremena u određenome mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada

NOVO: Raspored radnog vremena (“mala preraspodjela”)
• Radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima prosječno tjedno radno vrijeme se utvrđuje unutar razdoblja od četiri mjeseca, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi više od 12 sati mjesečno
• Obveza poslodavca – obavijestiti radnika tjedan dana unaprijed

PRERASPODJELA
• Do 31. 12. 209. : 52 sata u tjednu
• Kolektivnim ugovorom može se utvrditi preraspodjela u trajanju do 60 sati tjedno
NOVO: ne duže od 48 sati, uključujući i prekovremeni rad
• K.U. može se utvrditi da rad u preraspodjeli može trajati i duže od 48 sati, ali ne duže od 56 sati tjedno, uz pisanu izjavu radnika o pristanku na prekovremeni rad
• Radnik ne mora pristati raditi duže od 48 sati

PRERASPODJELA
• do 31. 12. 2009. : prosječno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugoga razdoblja određenoga k.u. ne smije biti duže od punoga radnog vremena
NOVO: preraspodijeljeno radno vrijeme može trajati najduže 4 mjeseca; k.u. može se predvidjeti u trajanju do 6 mj.
NOĆNI RAD – zaštita radnika
• Definicija: Noćni radnik je radnik koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog
dana radi najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada, odnosno tijekom kalendarske godine radi najmanje jednu trećinu svog radnog vremena noću
NOVO: Zdravstveni pregled prije početka rada i tijekom trajanja noćnog rada
• Zdravstveni problemi – obveza osiguranja obavljanja istih poslova izvan noćnog rada, odnosno ponude sklapanja ugovora za obavljanje poslova koji se ne obavljaju noću, za koje je sposoban

ODMORI I DOPUSTI
-Stanka: 30 min ako radnik radi najmanje 6 sati dnevno; maloljetni nakon 4 i pol sata rada dnevno
-Dnevni odmor: najmanje 12 sati
-Tjedni odmor: najmanje 24 sata + 12 sati (iznimno i nadalje 24 zbog tehničkih razloga ili organizacije rada)

GODIŠNJI ODMOR , trajanje
do 31. 12. 2009. : 18 radnih dana; malodobni 24
NOVO: najmanje 4 tjedna; maloljetni 5 tjedana
• Trajanje i broj dana koji se uračunavaju u g.o.: K.U. pravilnikom, ugovorom o radu
Primjer: radnik radi 5 dana u tjednu - u 4 tjedna koristi 20 dana g.o.
Primjer: Radnik radi 6 dana u tjednu - u 4 tjedna koristi 24 dana g.o.
• Moguće rješenje - k.u., pravilnik, ugovor: subote se ne uračunavaju

GODIŠNJI ODMOR - prenošenje
Do 31. 12. 2009.: - 2 uvjeta za prenošenje u sljedeću godinu: da je u prethodnoj radio 6 mj. i da ga koristi do 30 lipnja naredne godine
NOVO: da ga koristi do 30. lipnja naredne godine
NOVO: u slučaju prestanka radnog odnosa – g.o. ili naknada za neiskorišteni g.o.

GODIŠNJI ODMOR , raspored
• Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca – vrijeme korištenja godišnjeg odmora određuju poslodavci sporazumno
• Ako nema sporazuma: prema zahtjevu radnika
Pravo na plaću

ISPRAVE O PLAĆI - NOVO:
1. Poslodavac je dužan radniku uručiti isprave iz kojih je vidljivo kako je utvrđeno pravo na plaću – u roku 15 dana od isplate
2. Sadržaj isprava – biti će propisan posebnim Pravilnikom koji će ministar nadležan za poslove rada donijeti u roku 6 mjeseci

RADNA KNJIŽICA
• Danom pristupanja RH EU prestaju važiti odredbe o radnoj knjižici
• Poslodavac je, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana pristupanja RH u članstvo EU dužan precrtati sve nepopunjene rubrike uz potpis i pečat, te isto evidentirati u rubriku „Bilješke“ i radniku vratiti radnu knjižicu.

Usklađivanje pravilnika o radu
• Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama novog Zakona o radu
• ROK: šest mjeseci od dana stupanja na snagu novog Zakona o radu, tj. do 30. lipnja 2010.g.
• VAŽNO: postupak donošenja pravilnika o radu!

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnom vremenu

Ovim se Pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima.

PODACI O RADNICIMA
- Evidencija o radnicima poslodavca sadrži najmanje sljedeće podatke:
1) ime i prezime,
2) osobni identifikacijski broj (OIB)
3) spol,
4) dan, mjesec i godinu rođenja,
5) državljanstvo,
6) o radnoj dozvoli (posjedovanje i trajanje), ako je radnik stranac,
7) prebivalište ili uobičajeno boravište,
8) o završenom obrazovanju i drugim oblicima stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad (stečena školska ili stručna sprema te određena razina visokog obrazovanja sukladno propisima o visokom obrazovanju) te ostalim oblicima usavršavanja tijekom rada koje radnici koriste u svom radu,
9) dan sklapanja ugovora o radu, odnosno dan izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu,
10) dan početka rada,
11) naziv posla, odnosno narav i vrsta rada koje radnik obavlja,
12) naznaka je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme te očekivano trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme,
13) vrijeme trajanja probnog rada, ako je ugovoreno,
14) trajanje pripravničkog staža, ako je ugovoreno te vrijeme i rezultat polaganja stručnog ispita, ako je isti predviđen i obavljen,
15) trajanje rada u inozemstvu, država i mjesto rada, u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo,
16) naznaku radi li se o poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i kako,
17) naznaku radi li se o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovitog utvrđivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje,
18) mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
19) tjedno radno vrijeme (puno ili nepuno), odnosno propisano skraćeno radno vrijeme u satima,
20) ukupni mirovinski staž do početka rada kod poslodavca,
21) vrijeme mirovanja radnog odnosa,
22) dan prestanka radnog odnosa,
23) razlog prestanka radnog odnosa,
24) naznaku o tomu je li ugovorena zabrana natjecanja i njeno trajanje,
25) uvjete i vrijeme za koje će se uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje za radnike koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

PODACI O RADNOM VREMENU
- Evidencija o radnom vremenu radnika sadrži najmanje sljedeće podatke:
1) ime i prezime radnika,
2) početak rada,
3) završetak rada,
4) vrijeme i sati zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
5) ukupno dnevno radno vrijeme u satima te od toga sati:
– rada noću,
– prekovremenog rada,
6) sati rada u preraspodijeljenom radnom vremenu i razdoblje preraspodijeljenog radnog vremena,
7) sati rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danima utvrđenim posebnim propisom,
8) sati provedeni na službenom putu,
9) sati terenskog rada,
10) sati pripravnosti te sati rada po pozivu,
11) sati korištenja godišnjeg odmora,
12) sati privremene nesposobnosti za rad (bolovanje),
13) vrijeme rodiljnog, roditeljskog dopusta ili korištenja drugih prava sukladno posebnom propisu,
14) sati plaćenog dopusta,
15) sati neplaćenog dopusta,
16) sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena, odobrene ili neodobrene od poslodavca,
17) sati provedeni u štrajku,
18) sati isključenja s rada (lockout).
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Obveza donošenja pravilnika o radu   (15.3.2010.)
Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu osim ako su ta pitanja uređena kolektivnim ugovorom
Nema zapreke da sva navedena pitanja pravilnikom o radu uredi i onaj poslodavac koji zapošljava manje od 20 radnika i za kojeg takva obveza zakonom nije propisana kao i onaj poslodavac kojeg obvezuje jedan ili više kolektivnih ugovora. U svakom slučaju, kod primjene pravilnika o radu potrebno je voditi računa o jednom od temeljnih načela radnog prava - načelu primjene za radnika najpovoljnijeg prava, što u konkretnom slučaju znači da će poslodavac primijeniti odredbe pravilnika o radu samo u slučaju kada pojedino pravo radnika nije nekim drugim aktom povoljnije uređeno. U pravilniku o radu mora se naznačiti datum njegova stupanja na snagu, pri čemu isti, prema izričitoj zakonskoj odredbi, ne može stupiti na snagu prije osmoga dana od dana objave. Pravilnik o radu mora se objaviti na način da bude dostupan radnicima te izložiti na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima oni redovito borave tijekom radnog vremena Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Odmori i dopusti u skladu s novim Zakonom o radu   (15.3.2010.)
Novim Zakonom o radu na drugi su način propisani dnevni, tjedni i godišnji odmor.
1. Stanka
Novim je Zakonom o radu propisano da maloljetni radnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.
2. Dnevni odmor
Novim je Zakonom o radu propisano da tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno, dok je stari Zakon o radu navedeno pravo propisivao za razdoblje između dva uzastopna dana.Iznimno, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, pod uvjetom da se tom radniku u svakom razdoblju od osam dana osigura zamjenski dnevni odmor, u trajanju jednakom propuštenim satima odmora (u starom Zakonu o radu navedeno nije bilo propisano, već je bilo definirano da punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima u industriji ima pravo na odmor između dva uzastopna dana u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, ali najviše za šezdeset dana u jednoj kalendarskoj godini, koje odredbe međutim u novom Zakonu o radu nema).
3. Tjedni odmor
Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor.Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.Ako radnik ne može koristiti odmor na prethodno opisani način, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju određenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne može biti duže od dva tjedna.Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor.
4. Najkraće trajanje godišnjeg odmora
Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (po odredbama starog Zakona o radu radnik je imao pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje osamnaest radnih dana).Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (po odredbama starog Zakona o radu maloljetnici su imali pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset četiri radna dana, a radnici koji rade na štetnim poslovima u trajanju od najmanje trideset radnih dana).
5. Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora
Novim se Zakonom o radu propisuje kako se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu uređuje ne samo trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog Zakonom o radu, već i broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika, s tim da se blagdani i neradni dani određeni zakonom i dalje ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora, baš kao ni razdoblja privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
6. Rok stjecanja prava na godišnji odmor
U novom je Zakonu o radu termin „vojna služba/vojni rok“ zamijenjen terminom „vršenje dužnosti građana u obrani“, što je u skladu s izmjenom drugih primjenjivih propisa u odnosu na nepostojanje obveznog služenja vojnog roka u Republici Hrvatskoj (Odluka o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka (Narodne novine br. 105/07), Pravilnik o dragovoljnom služenju vojnog roka (Narodne novine br. 70/08, 97/09) itd.
7. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
U novom Zakonu o radu više nema odredbe kojom je bilo propisano kako se naknada plaće radniku mora isplatiti unaprijed, prije korištenja godišnjeg odmora, ako drugačije nije određeno kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a rijetki su bili poslodavci koji su tu svoju zakonsku obvezu ispunjavali. Obično se naknada plaće radniku isplaćivala u jednakim vremenskim intervalima kao i sama plaća, što je i radnicima odgovaralo zbog stalnosti i predvidivosti vremena njihovog primanja, pa je je novi Zakon o radu samo legalizirao postojeće stanje u velikoj većini slučajeva.
8. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Novim je Zakonom o radu propisano da je u slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, koja se naknada određuje na način propisan za utvrđenje naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, i to razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Slijedom navedenog, iz teksta novog Zakona o radu brisana je odredba kojom je bilo propisano da pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnog poslodavca, te da je poslodavac dužan, prilikom prestanka ugovora o radu, izdati radniku potvrdu o korištenju godišnjeg odmora.
9. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dijelovima, pa ako ga na taj način koristi, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju (u starom je Zakonu o radu da radnik mora prvi dio godišnjeg odmora od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor), pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
10. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Novim je Zakonom o radu propisano da neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dva tjedna, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine, s time da radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora određenog u trajanju dužem od dva tjedna, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.Nadalje, novim je Zakonom o radu propisano da se prethodno opisana odredba ne primjenjuje na godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust (u starom je Zakonu o radu bio naveden samo rodiljni dopust), a koji radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, s time da u novom Zakonu o radu više nema preduvjeta iz starog Zakona o radu koji je propisivao da je navedeno moguće samo pod uvjetom da je radnik radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.Završno, u tekstu novog Zakona o radu termin „vojna služba/vojni rok“ zamijenjen terminom „vršenje dužnosti građana u obrani“, što je u skladu s izmjenom drugih primjenjivih propisa.
11. Raspored korištenja godišnjeg odmora
Novim je Zakonom o radu propisano da poslodavac mora utvrditi raspored korištenja godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavijestiti radnike.Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu.
12. Plaćeni dopust
Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu (starim je Zakonom o radu bilo propisano da radnik ima pravo na navedeni dopust do ukupno najviše sedam radnih dana).
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Pristup mobilnim uređajem   (18.2.2010.)
Na adresi www.etrezor.hr/mob sada možete pristupiti usluzi fin@mob
Ako se koristite Apple iPhone ili neki drugi smartphone sada možete na našim fin@mob stranicama prilagođenim za mobilne uređaje pregledavati svoje podatke. Adresa stranice je www.etrezor.hr/mob Pristupna šifra je indentična kao i za fin@net stranice. Ukoliko kao shortcut(favorites) spremite adresu http://www.etrezor.hr/mob/prijava.asp?UName=xxxxxxxx&sifra=yyyyyy gdje će te umijesto xxxxxx upisati korisničko ime, a umjesto yyyyyy šifru možete preskoćiti upisivanje tih podataka svaki puta, no na taj naćin smanjujete i sigurnost svog pristupa. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

OIB obavezan od 1.1.2010.   (1.1.2010.)
Od 1. siječnja 2010. propisano je obvezno iskazivanje osobnih identifikacijski brojeva na računima poduzetnika.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj: 87/09) koji se primjenjuje se od 1. siječnja 2010. propisano je obvezno iskazivanje osobnih identifikacijski brojeva na računima poduzetnika. Dakle računi koji će se početi izdavati 1. siječnja 2010. moraju imati propisano naveden OIB. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Koje promjene nam je donio novi Zakon o radu?   (19.1.2010.)
Pregled promjena u novom Zakonu o radu
Kod ugovora na određeno vrijeme: poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju koji se radni odnos s istim radnikom zasniva na neprekinuto razdoblje duže od tri godine (do sada nije smio sklopiti takav ugovora s istim radnikom za obavljanje istih ili sličnih poslova). Dakle, ni u kom slučaju ne može duže od tri godine s istim poslodavcem, bez obzira na poslove koje obavlja. Kod radnog vremena: uvedena zakonska definicija radnog vremena koja u starom zakonu nije postojala (uopće): vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Kod prekovremenog rada: promjene u najdužem dopuštenom trajanju prekovremenog rada (umjesto do sada 10 sati tjedno, od sada 8 sati tjedno), također, drugačiji način iskazivanja najdužeg dopuštenog trajanja prekovremenog rada (ranije u tjednima, sada u satima (najviše 32 sata prekovremenih mjesečno, odnosno 180 sati godišnje). Kod zabrane noćnog rada žena u industriji: zabrane više nema, sada svi mogu (moraju) raditi noću u industriji, osim trudnica ako to žele i ako pribave potvrdu liječnika da takav rad ne ugrožava njezin život i zdravlje, te život i zdravlje djeteta. Kod godišnjeg odmora: produljeno najkraće trajanje godišnjeg odmora s 18 radnih dana na 4 tjedna. Kod godišnjeg odmora: ranije je prilikom prestanka ugovora o radu poslodavac radniku morao izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora, a prema novom zakonu mora radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti (novčanu) naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Kod pravilnika o radu: poslodavci moraju, sukladno izričitoj zakonskoj odredbi, uskladiti svoje pravilnike o radu s novim zakonom najkasnije do 30. lipnja 2010. godine. Kod radničkih vijeća: uvedeno „Europsko radničko vijeće“ kod poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije i povezanih poslodavaca na području Europske unije. Uvedene posebne odredbe o pravu radnika na odlučivanje u europskom društvu i europskoj zadruzi, te kod prekograničnog pripajanja ili spajanja poslodavaca. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Nova Uputa za postupanje za slueaj ozljede na radu   (2.7.2009.)
Što sve treba poduzeti u slueaju ozljede na radu.
Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Isplata božićnice i prigodnih darova u 2009.   (19.11.2009.)
Isplata neoporezivih božianice i prigodnih darova radnicima i djeci radnika za sada ista kao i za 2008.
Moguanost neoporezive isplate božianice i dara radnicima za 2009. godinu propisana je Pravilnikom o porezu na dohodak u slijedeaim vrijednostima:
- božianica do 2.500,0 kn godišnje
  (ako u tijeku godine nije isplaaena neka druga prigodna nagrada:
 regres, uskrsnica i dr.),
- dar djetetu radnika do 15 godina starosti do 600,00 kn godišnje,
- dar radniku u stvarima ili uslugama do 400,00 kn godišnje. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Zakon o trgovackim društvima je izmijenjen i dopunjen   (16.11.2009.)
ZTD
Cak su na 239 clanaka provedene intervencije u Zakonu o trgovackim društvima (ZTD) koje stupaju na snagu 1. V. 2010. Objava je ucinjena u Narodnim novinama br. 137 od 13. XI. 2009.
Potreba izmjene i dopune ZTD-a opravdava se nužnošcu daljnje prilagodbe smjernicama (direktivama) Europskog parlamenta, odnosno zbog pristupanja u EU. Važnost provedenih intervencija nije od velikog znacenja, no u svakom slucaju zbog opsežnosti nužno plijene našu pozornost.
Neke izmjene razriješile su neke dvojbe, kao npr. mala trgovacka društva nece biti dužna izraditi izvješce o stanju društva uz godišnja financijska izvješca. To nisu bila ni do sada, ali se takvo tumacenje izvodilo iz drugih propisa pa je ovakva izmjena dobro došla.
Ima i neobicnih izmjena koje su nastale kao nesporazum na relaciji Odbora za racunovodstvene standarde i Ministarstva pravosuda. Naime, dosadašnji nazivi financijskih izvještaja, prema stajalištu Odbora, zadržavaju se, kao npr. bilanca, racun dobitka i gubitka i dr. Donositelji ovih izmjena ocito su zaboravili na tu primjedbu pa su "pustili" u objavu termin koji proizlazi iz MSFI-a (odnosno novog MRS 1) a glasi: " izvještaj o financijskom položaju" (v. izmjenu cl. 220.). Ova izmjena je pak potpuno promašena… Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Novi Zakon o platnom prometu   (9.11.2009.)
Promjene platnog prometa nastupaju 1. sijecnja 2011. Potrebne pripreme ticu se najviše banaka
Objavljen je novi Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09.). Njegova primjene pocinje u pretežitom broju njegovih odredaba od 1. sijecnja 2011., a manji dio odredaba se pocinje primjenjivati s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
S novim Zakonom po prvi put se jednim propisom ureduje tuzemni i inozemni platni promet. S obzirom na to, prestaje se primjenjivati od 1. sijecnja 2011. dio Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03. do 92/09.) i tom njegovom dijelu pridruženi provedbeni propisi i Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/01.). Tada se pocinje primjenjivati novi Zakon.
Opširnije o Zakonu o platnom prometu procitajte u casopisu u RRiF, br. 12/09. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Objavljen je Pravilnik o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti   (4.11.2009.)
Vec je poznato da je na snazi Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke objavljen u Narodnim novinama br. 119/09., koji je obvezao placanje tog poreza i za ostale dohotke i primitke koji u pocetku nisu bili obuhvaceni tim porezom.
Sada je donesen i objavljen u Narodnim novinama broj 131/09. Pravilnik o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke. Za porezne obveznike na temelju cijih primitaka obvezu za posebni porez utvrduje sam obveznik odnosno isplatitelj primitaka propisana je obveza izvješcivanja na obrascu IPP-1 i to do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. To znaci da porezni obveznici koji su svoju obvezu za posebni porez podmirili do kraja mjeseca listopada (iznajmljivaci, isplatitelji kamata i sl.), trebaju obrazac IPP-1 podnijeti Poreznoj upravi do 15. 11. 2009.
Porezni obveznici koji poseban porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke utvrduju na temelju konacnog obracuna Poreznu upravu izvijestit ce na obrascu IPP-SD za 2009. sa prijavom poreza na dohodak. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Ogranicenje poslovanja s devizama na deviznom racunu pravne osobe sa sjedištem u RH   (29.10.2009.)
Iako domace pravne osobe mogu imati devizni racun, poslovanje s njim je ograniceno deviznim propisima.
Promet stranih sredstava placanja (deviza, strane gotovine, cekova i ostalih novcanih instrumenta koji glase na stranu valutu i koji su unovcivi u stranoj valuti) izmedu deviznih rezidenata u RH ureden je posebnim provedbenim propisima Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03. do 92/09.-Uredba).
Tim propisima, iako je deviznim rezidentima dopušteno stjecanje deviza i kupnjom u poslovnoj banci i njihovo držanje na svom „cvrstom“ deviznom racunu, nije deviznim rezidentima dopušteno medusobno placanje. Ta zabrana ukljucuje i davanje pozajmica u devizama jednog deviznog rezidenta (npr. clana trgovackog društva - gradanina) drugom deviznom rezidentu (npr. „njegovom“ trgovackom društvu sa sjedištem u RH). No, devizni nerezidenti (npr. fizicke osobe – stranci) mogu trgovackom društvu sa sjedištem u RH odobriti pozajmicu koja ima prema deviznim propisima obilježje kredita zaduženja. U tom slucaju posebnu pozornost treba posvetiti utvrdivanju devizne rezidentnosti stranca, jer on ne mora uvijek biti s motrišta naših deviznih propisa naš devizni nerezident Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Što treba sadržavati isplatna lista   (19.10.2009.)
U praksi se pojavljuju rješenja koja ne mogu ispuniti obraeunsku i informacijsku ulogu isplatne liste plaae zaposlenika. Proeitajte koja struktura redoslijeda podataka je ispravna.
Pri obracunu place, nadoknade place i otpremnine poslodavac je obvezan radniku uruciti obracun prema kojem je vidljivo na koji nacin je utvrdena svota place, naknade place odnosno otpremnine. U slucaju ako poslodavac ne isplati placu, nadoknadu place ili otpremninu, ta isprava ima znacenje ovršne isprave prema cl. 91. st. 2. Zakona o radu, a poslodavac je obvezan uruciti je zaposleniku do kraja mjeseca u kojem je isplata dospjela.
Osnovni podatci na isplatnoj listi - obracunu place a koja se urucuju zaposleniku su podatci o djelatniku kao što su ime, prezime, adresa JMBG/OIB, broj sati odradenih u mjesecu za koji se isplacuje placa ili možebitno naknada place. Ostale podatke treba prikazati kako slijedi:
Bruto placa
Doprinosi iz place
Izdatak za premije osiguranja
Dohodak
Osobni odbitak
Porezna osnovica
Porez na dohodak
Prirez
Neto placa
Osnovica za poseban porez
Posebni porez
Neto placa poslije posebnog poreza
Obustave iz place (krediti, ovrhe)
Neto placa za isplatu na tekuci racun radnika (ili u gotovini)
Doprinosi na placu (placa poslodavac)
Osnovicu za poseban porez treba razdvojiti iz razloga jer ona ne mora nužno biti jednaka neto placi, odnosno osnovica za poseban porez je razlicita u slucaju kada je pri obracunu korišten izdatak s osnove placene premije osiguranja, te obustave iz place Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Uporaba pecata u poslovnoj praksi   (15.10.2009.)
Uobicajeno je na poslovnim papirima uz potpis otisnuti i pecat tvrtke. Je li to nužno, odnosno za koje slucajeve je to propisano?
U aktualnoj poslovnoj praksi poduzetnici (trgovacka društva i druge pravne osobe, obrtnici, osobe koje obavljaju slobodna zanimanja, trgovci pojedinci) ucestalo rabe "pecat". Zapravo, pecat je tehnicko pomagalo, cija obveza uporabe (uz potpis) nije predvidena Zakonom o trgovackim društvima, Zakonom o obrtu i mnogim drugim zakonima. No, kod ovjeravanja naloga za placanje na obrascima platnog prometa, kod prijave i odjave radnika pri HZZO-u i HZMO-u, kod prijava PDV-a, poreza na dobitak, poreza na dohodak (obrtnika i samostalnih zanimanja), kod dodjele carinskog broja pri CU, te u nekim ostalim slucajevima, još uvijek se zahtjeva uporaba pecata. Kad su u pitanju poslovni dopisi, racuni, obavijesti i sl., nije nužno uz potpis otisnuti pecat.
O svemu detaljnije, RRiF br. 7/07., str. 150. do 154. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Obveze vozaca i poslodavca   (9.10.2009.)
Pravilnikom o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika i o vodenju evidencije utvrdene su nove obveze vozaca i poslodavaca
Pravilnikom o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika i o vodenju evidencije (Nar. nov. br. 43/09.) utvrdene su nove obveze vozaca i poslodavaca. Naime, cl. 10. toga Pravilnika utvrdeno je da do uspostavljanja sustava izdavanja kartica, vozaci trebaju nakon završetka rada svakodnevno ispisati vozaceve radnje iz digitalnog tahografa i na taj ispis upisati osobno ime, broj vozacke dozvole te potpisati ispitane dokumente.
Osim toga vozac treba imati i potvrdu poslodavca o aktivnostima vozaca za vrijeme dok nije upravljao vozilom – "Potvrda o aktivnostima".
Kad se uspostavi sustav kartica za vozace tada se mora obavljati elektronicni prijenos podataka iz kartice vozaca i digitalnog tahografa u bazu podataka. Prvi prijenos podataka iz kartice vozaca i digitalnog tahografa treba obaviti 21 dan nakon prve uporabe kartice vozaca. Daljnji rokovi za prijenos podataka s kartice vozaca su takoder 21 dan, a prijenos podataka iz digitalnog tahografa mora biti u roku od 90 dana.
Prijenos podataka iz digitalnog tahografa obavlja se i prilikom prodaje vozila, vracanja unajmljenog vozila i sl.
U slucaju oštecenja kartice vozaca ili nekog drugog nepravilnog rada vozac treba ispisati radnje, a na ispis dodati svoje osobno ime broj kartice vozaca ili vozacke dozvole i svoj potpis.
Vozac mora sa sobom imati zapisne listove o oštecenju kartice.
Zapisne listove i ispis digitalnog tahografa kao i ostalu dokumentaciju vozac mora cuvati zašticenu od sunceve svjetlosti i ocuvati citljivost.
Vozaci tako moraju imati prilican set dokumenata:
- izvod licencije za vozilo
- ugovor ili potvrdu o zaposlenju vozaca
- putni radni list za linijski prijevoz putnika (ako prijevozi putnike)
- teretni list za prijevoz tereta (ako vozi teret)
- ugovor o podvozarstvu
- odgovarajuce dozvole koje se odnose na odgovarajucu vrst prijevoza
Ako je rijec o inozemnom prijevozniku još i medunarodni teretni list (CMR).
O obvezama vozaca i poslodavaca koji se bave prijevozom vidjeti u RRIF-u br. 2/09. st. 23 do 36. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Izmjena Zakona o ogranicavanju uporabe duhanskih proizvoda   (7.10.2009.)
Izmjenama i dopunama Zakona o ogranicavanju uporabe duhanskih proizvoda koje su stupile na snagu 9. listopada 2009., dopušta se, pod ogranicavajucim uvjetima, pušenje u ugostiteljskim objektima.
U svim zatvorenim prostorima ugostiteljskih objekata u kojima se gostima uslužuje iskljucivo pice, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta i velicini prostora za usluživanje, ponovno je dopušteno pušenje u prijelaznom razdoblju od šest mjeseci, pocevši od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ogranicavanju uporabe duhanskih proizvoda odnosno od 09. listopada 2009. pa do 10. travnja 2010. Nakon toga ce pušenje biti dopušteno samo u posebno uredenom prostoru za pušenje za koje je ministar zdravstva, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrdio da prostor za pušenje udovoljava svim zakonskim i tehnickim uvjetima.
Vlasnik odnosno korisnik ugostiteljskog objekta u kojem se iskljucivo gostima uslužuju pica i cija je površina prostora za usluživanje gostiju manja od 50 m2, može odluciti (do kraja prijelaznog razdoblja - 10. travnja 2010.) da cjelokupni prostor za usluživanje bude pušacki pri cemu treba ispuniti manje zahtjevnije tehnicke uvjete:
- prostor treba imati ventilacijski sustav koji omogucuje najmanje 10 izmjena zraka na sat;
- odvod onecišcenog zraka iz pušackog u otvoreni prostor treba biti izveden sustavom za filtriranje;
- prostor za pušenje treba biti opremljen plakatima, lecima, naljepnicama i drugim promidžbenim sredstvima o spoznaji štetnosti duhanskog dima. Za ugostiteljske objekte u kojima se uslužuje hrana, pušenje nije dopušteno, osim u prostorima za pušenje. To znaci da za ugostiteljske objekte u kojima se uslužuje hrana (npr. vrste restoran) Zakon nije predvidio prijelazno razdoblje prilagodbe, te pušenje i dalje ostaje zabranjeno, a moguce je jedino u posebno uredenom prostoru cija površina ne može biti manja od 10 m2 niti veca od 20 % ukupnog prostora za usluživanje. U tom prostoru je dopuštena konzumacija hrane i pica, ali ne i usluživanje. Prostor treba ispunjavati tehnicke uvjete propisane cl. 14. do 18. Zakona i nakon što ispunjavanje tih uvjeta rješenjem utvrdi ministar zdravstva.
Ugostiteljski objekti koji uslužuju iskljucivo pice, a veci su od 50 m2, protekom roka od 6 mjeseci (10. travnja 2010.) ugostiteljski objekti, trebaju urediti posebni prostor za pušenje, ako žele omoguciti gostima pušenje. Prostor za pušenje ne smije biti takoder manji od 10m2, odnosno ne veci od 20% ukupne površine zatvorenog javnog prostora. Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Razlikovanje otkaza i sporazumnog prestanka   (6.10.2009.)
U praksi se ucestalo pojavljuje problem nerazlikovanja nacina prestanka ugovora o radu, tj. dolazi do zamjene instituta "otkaza ugovora o radu" sa institutom "sporazumnog prestanka (raskida) ugovora".
U praksi se ucestalo pojavljuje problem nerazlikovanja nacina prestanka ugovora o radu, tj. dolazi do zamjene instituta "otkaza ugovora o radu" sa institutom "sporazumnog prestanka (raskida) ugovora".
, U praksi se ucestalo pojavljuje problem nerazlikovanja nacina prestanka ugovora o radu, tj. dolazi do zamjene instituta "otkaza ugovora o radu" sa institutom "sporazumnog prestanka (raskida) ugovora". , Prema odredbi cl. 103. Zakona o radu Ugovor o radu prestaje: smrcu radnika; navršenjem 65 godina života radnika i 20 godina staža osiguranja (osim ako se poslodavac i radnik drukcije ne dogovore); dostavom pravomocnog rješenja o mirovini zbog opce nesposobnosti za rad; odlukom nadležnog suda; istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme; sporazumom radnika i poslodavca te otkazom.
S obzirom na navedene nacine prestanka ugovora o radu zakljucenog izmedu poslodavca i radnika (koji su u ZR-u taksativno navedeni) posebno apostrofiramo u praksi ucestalu pogrešku davanja tzv "sporazumnog otkaza". Ovakav nacin formuliranja prestanka ugovora o radu u praksi može stvoriti problem utvrdenja prave volje stranaka, tj. pojavljuje se pitanje kojim od dvaju nacina prestanka ugovora o radu (otkazom ili sporazumom) je ugovor zaista prestao i u svezi s time koje pravne posljedice (prava i obveze) stvara takav prestanak ugovora o radu za svaku ugovornu stranku (poslodavca i radnika). Naime, bitno je uociti da je otkaz ugovora o radu uvijek jednostran cin, bilo da ga daje poslodavac radniku ili radnik poslodavcu. Pristanak ili suglasnost druge ugovorne strane pri tome su pravno irelevantni (druga ugovorna strana na odluci o otkazu potpisuje smo primitak iste). Osim toga, ako poslodavac otkazuje ugovor o radu obvezan je radniku (u ovisnosti o stažu radnika kod poslodavca) isplatiti otpremninu, kao i osigurati mu rad za vrijeme otkaznog roka tj. isplatiti mu naknadu place za vrijeme otkaznog roka ako u tom vremenu (otkaznog roka) radnik po zahtjevu poslodavca ne radi. S druge strane sporazum radnika i poslodavca je dvostrani akt koji uvijek podrazumijeva suglasnu volju poslodavca i radnika u pogledu svih okolnosti vezanih uz prestanak radnog odnosa. Posebice u pogledu trenutka (dana) prestanka ugovora o radu, korištenja neiskorištenog dijela godišnjeg odmora radnika, nepodmirenih medusobnih potraživanja radnika i poslodavca, ali i svih drugih "otvorenih" medusobnih prava i obveza poslodavca i radnika iz radnog odnosa. Tako se kod sporazumnog raskida ugovora o radu ne može govoriti o otkaznom roku (jer ugovor ne prestaje otkazom). Isto tako, kod sporazumnog prestanka (raskida) ugovora o radu radnik ne ostvaruje pravo na otpremninu, kao ni pravo na naknadu sa zavoda za zapošljavanje.
Osim navedenog, znacajan problem kod potpisivanja spomenutog "sporazumnog otkaza" ugovora o radu može predstavljati i izgledna dugotrajnost vodenja sudskih parnica u kojima bi se dokazivao stvarni nacin prestanka ugovora o radu, a s time u vezi i znacajni troškovi koji bi se mogli pojaviti (poglavito na strani poslodavca). Naime, u slucaju da parnicni sud u postupku utvrdi da kod potpisivanja tzv. "sporazumnog otkaza" nije postojala stvarna suglasnost obiju stranaka (sporazum) za prestankom radnog odnosa, vec se stvarno radi o jednostranom otkazu ugovora o radu, takav otkaz bio bi nezakonit ako se poslodavac kod donošenja istog nije držao zakonske procedure (npr. kod otkaza ugovora uvjetovanog skrivljenim ponašanjem nije prethodno, u pisanoj formi, upozorio radnika na takvo ponašanje i mogucnost otkazivanja ugovora u slucaju njegovog nastavka kršenja obveza iz radnog odnosa).Tada bi poslodavac bio u obvezi radniku isplatiti naknadu place (u visini kao da je stvarno radio) za cijelo vrijeme vodenja spora.
(Detaljan pregled materije prestanka ugovora o radu sa primjerima relevantnih akata vidjeti u RRiF-ovom prirucniku "Troškovi osoblja i radnopravni odnosi" te casopisu RRiF br. 3/06). Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek

Zakon o računovodstvu   (1.1.2008.)
Zakon o računovodstvu Finansing d.o.o. - knjigovodstveni servi - Zagreb - Osijek
I. OPĆE ODREDBE

Opće odredbe
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, revizija godišnjih financijskih izvještaja, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja, Registar godišnjih financijskih izvještaja, te obavljanje nadzora.
Pojmovi i primjena
Članak 2.
(1) Odredbe ovoga Zakona dužni su primjenjivati poduzetnici.
(2) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona jesu:
1. trgovačko društvo i trgovac pojedinac određeni propisima koji uređuju trgovačka društva,
2. poslovna jedinica poduzetnika iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u stranoj državi ako prema propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja te poslovna jedinica poduzetnika iz strane države koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima koji uređuju poreze.
(3) Odredbe ovoga Zakona, osim poduzetnika iz stavka 2. ovoga članka, dužna je primjenjivati i svaka pravna i fizička osoba, koja je obveznik poreza na dobit određena propisima koji uređuju poreze, osim odredbi koje uređuju konsolidaciju godišnjih financijskih izvještaja (članak 16.), reviziju godišnjih financijskih izvještaja (članak 17.), godišnje izvješće (članak 18.) i javnu objavu (članak 20.).
(4) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na državni proračun i proračunske korisnike državnog proračuna, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske korisnike, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate i ostale neprofitne organizacije.
(5) Računovodstvo vjerskih zajednica, političkih stranaka, sindikata i ostalih neprofitnih organizacija propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Razvrstavanje poduzetnika
Članak 3.
(1) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji, prema sljedećim uvjetima:
– iznos ukupne aktive,
– iznos prihoda,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.
(2) Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna,
– prihod 65.000.000,00 kuna,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50.
(3) Srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz stavka 2. ovoga članka ali ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,
– prihod 260.000.000,00 kuna,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250.
(4) Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Osim poduzetnika iz stavka 4. ovoga članka, veliki poduzetnici u smislu ovoga Zakona su banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravajuća društva.
Računovodstveni poslovi
Članak 4.
(1) Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, te prikupljanje i obrada podataka u vezi pripreme i sastavljanja godiš njih izvješća, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe.
(2) Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati financijske izvještaje sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima, poštujući pri tome računovodstvene standarde i temeljna načela urednog knjigovodstva.
(3) Poduzetnik je dužan organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika.
 
II. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

Knjigovodstvene isprave
Članak 5.
(1) Knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju.
(2) Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koji se sastavljaju u knjigovodstvu poduzetnika.
(3) Knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju.
(4) Knjigovodstvena isprava sastavlja se u jednom primjerku ili više primjeraka.
(5) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni.
(6) Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, preslika izvorne isprave ili isprava na elektroničkom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja izvorne isprave, odnosno razlog upotrebe preslike i potpisana je od osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast.
Sastavljanje knjigovodstvenih isprava
Članak 6.
(1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna.
(2) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronički zapis može umjesto potpisa osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana sukladno zakonu koji uređuje elektronički potpis.
(3) Knjigovodstvena isprava mora biti takva da stručna osoba može iz nje spoznati poslovni događaj.
(4) Poduzetnik je dužan, prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave.
Čuvanje knjigovodstvenih isprava
Članak 7.
(1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade.
(2) Knjigovodstvene isprave čuvaju se i to:
1. isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno,
2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glav nu knjigu – najmanje jedanaest godina,
3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje sedam godina.
(3) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. točke 2. i 3. ovoga članka počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.
III. POSLOVNE KNJIGE

Poslovne knjige
Članak 8.
(1) Poslovne knjige vode se po načelu sustava dvojnog knjigovodstva.
(2) Poslovne knjige čine dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.
(3) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga koje su namijenjene za promjene na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise.
(4) Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja.
(5) Glavna knjiga sastoji se od dva odvojena dijela i to:
– bilančni zapisi i
– izvanbilančni zapisi.
(6) Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, sukladno potrebama poduzetnika, osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje.
(7) Pomoćne knjige se u pravilu vode zasebno.
(8) Pomoćne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u količinama i novčanim iznosima.
Vođenje poslovnih knjiga
Članak 9.
(1) U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvenih isprava.
(2) Poslovne knjige moraju se voditi po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju.
(3) Poslovna godina u pravilu je jednaka kalendarskoj godini, ali se može i razlikovati od kalendarske godine.
(4) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine na temelju bilance sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika ili na temelju knjigovodstvene isprave.
(5) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga zaključenih na kraju prethodne poslovne godine.
(6) Poslovne knjige vode se na način da osiguraju kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja.
Čuvanje poslovnih knjiga
Članak 10.
(1) Poslovne knjige moraju se zaključiti na kraju poslovne godine i čuvati u rokovima koji su propisani ovim Zakonom.
(2) Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glav na knjiga se mora nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku otisnuti na papir i mora se potpisati elektroničkim potpisom sukladno propisu koji uređuje elektronički potpis ili se mora otiskati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora ju potpisati osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.
(3) Poslovne knjige čuvaju se i to:
1. dnevnik i glavna knjiga – najmanje jedanaest godina,
2. pomoćne knjige – najmanje sedam godina.
(4) Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se iste odnose.
 
IV. POPIS IMOVINE I OBVEZA

Popis imovine i obveza
Članak 11.
(1) Poduzetnik mora na početku poslovanja popisati imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu.
(2) Poduzetnik je dužan najmanje jednom i to na kraju poslov ne godine popisati imovinu i obveze i s popisanim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje.
(3) Poduzetnik koji provodi popis imovine i obveza tijekom poslovne godine dužan je na kraju poslovne godine s popisanim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje.
(4) Osim popisa iz stavka 2. ovoga članka, poduzetnik mora popisati imovinu i obveze u slučajevima promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.
 
V. STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Standardi financijskog izvještavanja
Članak 12.
(1) Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (u daljnjem tek stu: HSFI) su računovodstvena načela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje primjenjuje računovodstvena struka.
(2) HSFI donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja u skladu s ovim Zakonom.
(3) HSFI objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(4) Međunarodni standardi financijskog izvještavanja obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije.
Primjena standarda financijskog izvještavanja
Članak 13.
(1) Poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI-ja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, veliki poduzetnici i poduzetnici čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.
VI. ODBOR ZA STANDARDE FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Odbor za standarde financijskog izvještavanja
Članak 14.
(1) Odbor za standarde financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: Odbor) je stručno tijelo koje ima sljedeće nadležnosti:
1. analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse,
2. donosi HSFI,
3. donosi tumačenja HSFI-ja,
4. priprema za objavu i objavljuje HSFI,
5. obavlja ostale poslove utvrđene ovim Zakonom.
(2) Odbor čini devet članova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na mandat od pet godina.
(3) Članom Odbora može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima visoku stručnu spremu, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva ili revizije, što ga čini sposobnim i dostojnim obavljati poslove Odbora.
(4) Član Odbora za svoj rad ima pravo na naknadu.
(5) Odbor se financira iz sredstava državnog proračuna i vlastitih prihoda iz naknada.
(6) Odbor donosi Pravilnik o načinu rada Odbora, a potvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske.
(7) Pravilnik mora sadržavati odredbe o ciljevima, načinu rada, donošenju odluka, financiranju i naknadama.
(8) Odbor jednom godišnje o svojem radu izvješćuje Vladu Republike Hrvatske.
 
VII. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Godišnji financijski izvještaji
Članak 15.
(1) Poduzetnik je dužan sastavljati godišnje financijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, poduzetnici čije je obavljanje poslova određeno posebnim propisima i na temelju kojih je tijelo ovlašteno za obavljanje nadzora njihovog poslovanja propisalo sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja, dužni su sastavljati godišnje financijske izvještaje sukladno ovom Zakonu i tim propisima.
(3) Godišnje financijske izvještaje čine:
– bilanca,
– račun dobiti i gubitka,
– izvještaj o novčanom tijeku,
– izvještaj o promjenama kapitala,
– bilješke uz financijske izvještaje.
(4) Strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja propisuje ministar financija na prijedlog Odbora i objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja za poduzetnike iz stavka 2. ovoga članka, propisuje tijelo ovlašteno za obavljanje nadzora njihovog poslovanja i objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(6) Godišnji financijski izvještaji moraju pružiti istinit i objek tivan prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika.
(7) Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, poslovna godina može se razlikovati od kalendarske godine ako je to uređeno drugim propisom ili za potrebe poduzetnika.
(9) Godišnje financijske izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.
(10) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, mali poduzetnici dužni su sastavljati bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje.
(11) Za godišnje financijske izvještaje odgovorna je osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.
(12) Godišnje financijske izvještaje potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.
(13) Godišnji financijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku.
Konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja
Članak 16.
(1) Konsolidirani godišnji financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe poduzetnika u kojoj određeni poduzetnik (matično društvo) ima nad jednim ili više poduzetnika (ovisno društvo) pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama tako da od njih ostvaruje koristi (kontrola), a prikazani su kao jedinstveni.
(2) Konsolidirane godišnje financijske izvještaje dužan je sastavljati poduzetnik koji u grupi poduzetnika predstavlja matično društvo.
(3) Matičnim društvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se poduzetnik koji ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
1. ima većinsko vlasništvo dionica ili udjela koji daju pravo glasa u drugom poduzetniku,
2. ima pravo imenovati odnosno opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora drugog poduzetnika ili,
3. ima pravo značajnog utjecaja nad drugim poduzetnikom na temelju ugovora ili drugog pravnog odnosa ili,
4. ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora ovisnog poduzetnika, koji su tu funkciju obavljali u prošloj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju do sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, bila imenovana isključivo radi ostvarenja prava glasa matičnog društva ili,
5. ima udio ili pravo u odlučivanju u ovisnom poduzetniku na temelju dogovora s drugim imateljima udjela ili prava u odlučivanju na način da nadzire većinu prava glasa u ovisnom poduzetniku.
(4) Na sastavljanje konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja primjenjuju se odredbe članka 15. stavka 4. do 13. ovoga Zakona.
(5) Konsolidirano godišnje financijsko izvješće ne treba uključivati financijski položaj i uspješnost poslovanja ovisnog poduzetnika ako to nema značajan utjecaj na financijski položaj i uspješnost poslovanja matičnog društva.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka poduzetnik mora u bilješkama uz financijske izvještaje navesti razloge iz kojih nije financijski položaj i uspješnost poslovanja određenog poduzetnika uključio u konsolidirane godišnje financijske izvještaje.
(7) Detaljniji uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja uređeni su HSFI-jem.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, detaljni uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika koji su dužni sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje sukladno članku 13. stavku 2. ovoga Zakona uređeni su Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
Revizija godišnjih financijskih izvještaja
Članak 17.
(1) Reviziji podliježu godišnji financijski izvještaji i konsolidirani godišnji financijski izvještaji velikih poduzetnika, srednjih poduzetnika i poduzetnika čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira.
(2) Reviziji podliježu i godišnji financijski izvještaji poduzetnika kojima je to propisano posebnim propisima koji uređuju njihovo poslovanje.
(3) Revizorsko izvješće mora najmanje sadržavati:
1. uvod u kojem se navode financijski izvještaji koji su pred metom revizije, zajedno s računovodstvenim politikama koje su uporabljene u njihovom sastavljanju,
2. opis svrhe i opsega revizije, uz navođenje revizijskih standarda u skladu s kojima je revizija obavljena,
3. mišljenje revizora kojim se jasno izražava je li godišnji financijski izvještaji pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog položaja poduzetnika sukladno ovom Zakonu i HFSI-ju, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, te jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima koji uređuju poslovanje poduzetnika, mišljenje revizora može biti pozitivno ili miš ljenje s ogradom ili negativno ili se ovlašteni revizor može suzdržati od izražavanja mišljenja ako ga nije u mogućnosti izraziti,
4. posebna upozorenja i probleme na koje ovlašteni revizor želi ukazati, ali bez izražavanja mišljenja s ogradom,
5. mišljenje o usklađenosti godišnjeg izvješća s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu.
(4) Ovlašteni revizor dužan je revizorsko izvješće potpisati i navesti datum sastavljanja.
(5) Revizija financijskih izvještaja i usklađenosti s godišnjim izvješćem obavlja se u skladu s propisima koji uređuje reviziju.
(6) Revizorsko izvješće čuva se trajno u izvorniku.
 
VIII. GODIŠNJE IZVJEŠĆE
Godišnje izvješće
Članak 18.
(1) Poduzetnik je dužan izraditi godišnje izvješće koje obuhvaća objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog položaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suočava, te obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja.
(2) Godišnje izvješće mora sadržavati:
1. sve značajne događaje nakon kraja poslovne godine,
2. vjerojatan budući razvoj društva,
3. aktivnosti istraživanja i razvoja,
4. informacije o otkupu vlastitih dionica,
5. postojanje podružnica društva,
6. koje financijske instrumente koristi ako je to značajno za procjenu financijskog položaja i uspješnosti poslovanja,
7. ciljeve i politike društva vezane za upravljanje financijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi zaštita,
8. izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka.
(3) Godišnje izvješće velikih poduzetnika i poduzetnika čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni na organizirano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz pravila korporativnog upravljanja koje koristi.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, mali poduzet nici nisu dužni izraditi godišnje izvješće, ali su tada informacije o otkupu vlastitih dionica dužni navesti u bilješkama uz financijske izvještaje.
(5) Godišnje izvješće čuva se jedanaest godina od zadnjeg dana poslovne godine za koju su sastavljeni i to u izvorniku.
Jezik i valutna jedinica
Članak 19.
(1) Poslovne knjige, godišnji financijski izvještaji, godišnja izvješća i druge financijske informacije sastavljaju se na hrvatskom jeziku.
(2) Iznosi u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim izvješćima i druge financijske informacije izražavaju se u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj.
 
IX. JAVNA OBJAVA

Javna objava
Članak 20.
(1) Poduzetnik je dužan godišnje financijske izvještaje i godiš nje izvješće, te revizorsko izvješće ako njegovi godišnji financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 17. ovoga Zakona, te konsolidirane godišnje financijske izvještaje ako ih je dužan sastavljati sukladno odredbama članka 16. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, mali poduzetnik je dužan godišnje financijske izvještaje iz članka 15. stavka 10. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave.
(3) Poduzetnik, uz navedene izvještaje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, dužan je Financijskoj agenciji dostaviti i odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja od strane nadležnog tijela te odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka, ako one nisu sastavni dio godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjeg izvješća.
(4) Poduzetnik je izvještaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan dostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a poduzetnik koji sastavlja konsolidirane godišnje financijske izvještaje dužan ih je dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.
(5) Poduzetnik koji sastavlja godišnje financijske izvještaje sukladno članku 15. stavku 9. ovoga Zakona dužan je godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku devedeset dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja, a za sljedeće poslovne godine sukladno stavku 4. ovoga članka.
(6) Danom dostave potpunih i točnih godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća te izvješća revizora ako godišnji financijski izvještaji poduzetnika podliježu reviziji sukladno odredbama članka 17. ovoga Zakona, te konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja ako ih je poduzetnik dužan sastavljati sukladno odredbama članka 16. ovoga Zakona Financijskoj agenciji, smatra se da je poduzetnik ispunio obvezu javne objave.
(7) Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužan je do 31. ožujka tekuće godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.
(8) Poduzetnik može izvještaje iz stavka 1. do 3. ovoga članka dostaviti na papiru ili u elektroničkom obliku.
Financijski podaci za statističke i druge potrebe
Članak 21.
(1) Poduzetnik i osobe iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona dužne su za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 31. ožujka tekuće godine dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu.
(2) Oblik i sadržaj dodatnih podataka iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar financija.
(3) Poduzetnik koji do 31. ožujka tekuće godine Financijskoj agenciji dostavi izvještaje iz članka 20. ovoga Zakona radi javne objave, pod uvjetom da mu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dužan je dostaviti samo dodatne podatke za potrebe statistike.
 
X. REGISTAR GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Registar godišnjih financijskih izvještaja
Članak 22.
(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja je središnji izvor informacija o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja poduzetnika.
(2) Registar godišnjih financijskih izvještaja sadrži podatke o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja i dodatne podatke iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Registar godišnjih financijskih izvještaja vodi se u elektroničkom obliku i dostupan je na internet stranicama.
(4) Registar godišnjih financijskih izvještaja javno na internetu prikazuje za svakog pojedinog poduzetnika sljedeće:
1. godišnje financijske izvještaje,
2. godišnje izvješće,
3. podatke o predloženoj raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.
(5) Osim navedenog u stavku 4. ovoga članka, Registar godiš njih financijskih izvještaja javno na internetu prikazuje i konsolidirane godišnje financijske izvještaje poduzetnika koji su ih dužni sastavljati sukladno članku 16. ovoga Zakona i izvješće revizora ako godišnji financijski izvještaji poduzetnika podliježu reviziji sukladno odredbama članka 17. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, Registar godiš njih financijskih izvještaja za male poduzetnike javno na internetu prikazuje godišnje financijske izvještaje iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona u skraćenom sadržaju.
(7) Elektronički oblik i format prikaza godišnjih financijskih izvještaja za javno prikazivanje na internetskim stranicama Registra godišnjih financijskih izvještaja određuje Financijska agencija u skladu sa strukturom i sadržajem godišnjih financijskih izvještaja iz članka 15. stavka 4., odnosno stavka 5. ovoga Zakona objavljuju se na internetskim stranicama Registra godišnjih financijskih izvještaja.
(8) Internetske stranice moraju biti postavljene na način da je svi ma omogućen besplatan uvid u podatke iz stavka 4. ovoga članka.
(9) Pristup internetskim stranicama iz stavka 4. ovoga članka mora biti omogućen i s internetskih stranica sudskog registra.
Vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja
Članak 23.
(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja vodi Financijska agencija.
(2) Financijska agencija dužna je podatke iz članka 22. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona unijeti u Registar godišnjih financijskih izvještaja i javno prikazati na internetskim stranicama u roku 30 dana od dana zaprimanja utvrđenog, točnog i potpunoga godišnjega financijskog izvještaja od poduzetnika.
(3) Financijska agencija dužna je godišnje financijske izvještaje, godišnje izvješće, izvješće revizora i drugu dokumentaciju čuvati jedanaest godina od dana zaprimanja od poduzetnika.
(4) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja ovlaštena je prikupljati, evidentirati, obrađivati, arhivirati i javno objavljivati godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće poduzetnika, distribuirati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja te upravljati bazom podataka i osigurati zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu.
(5) Financijska agencija ima pravo na naknade za vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja.
(6) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra krajem svakog mjeseca nastale u prethodnom mjesecu i registra Porezne uprave sa stanjem na dan 31. prosinca, a radi upisa u Registar godišnjih financijskih izvještaja.
(7) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost elektroničkog unosa podataka iz godišnjih financijskih izvještaja, za javnu objavu te obradu drugih podataka i dokumenata koji se evidentiraju u Registru godišnjih financijskih izvještaja.
(8) Vrste i visine naknada iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar financija.
(9) Financijska agencija obračunava i naplaćuje naknade iz stavka 5. ovoga članka i propisa donesenog na temelju stavka 8. ovoga članka.
(10) Financijska agencija dužna je o primitku godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća namijenjenih javnoj objavi obavijestiti sudski registar.
(11) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka mora sadržavati podatke o datumu primitka i razdoblju na koje se odnose godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće.
(12) Obavijest sudskom registru dostavlja se bez naknade.
(13) Financijska agencija dužna je obavijestiti Ministarstvo financija – Poreznu upravu o poduzetnicima koji ne dostave Financijskoj agenciji godišnje financijske izvještaje ili godišnje izvješće ili revizorsko izvješće ili konsolidirane godišnje financijske izvještaje sukladno članku 20. ovoga Zakona.
(14) Način vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja, te način primanja i postupak provjere potpunosti i točnosti godiš njih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća propisuje ministar financija.
Korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja
Članak 24.
(1) Financijska agencija dužna je na pisani zahtjev svake zainteresirane osobe izdati presliku ili ispis godišnjih financijskih izvještaja, godišnjeg izvješća ili izvješća revizora, odnosno njihov izvadak.
(2) Financijska agencija dužna je Državnom zavodu za statistiku i Poreznoj upravi omogućiti pristup ili dostaviti sve podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja bez naknade.
(3) Financijska agencija može podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja dostaviti i drugim osobama ako se ti podaci koriste za statističke, analitičke, znanstvenoistraživačke i druge potrebe.
(4) Dokumentacija i podaci preuzeti iz Registra godišnjih financijskih izvještaja na način iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu se koristiti samo za vlastite potrebe i ne smiju se ustupati trećim osobama, dalje distribuirati ili objavljivati.
 
 
XI. NADZOR

Nadzor računovodstvenih poslova
Članak 25.
(1) Ministarstvo financija – Porezna uprava ovlaštena je obavljati nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika a koji sadrže odredbe u vezi računovodstvenih poslova te propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa koji uređuju obavljanje poslova poduzetnika, a sadrže odredbe u vezi računovodstvenih poslova, ovlaštena je obavljati i Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ako je tim propisima ovlaštena obavljati nadzor njihovog poslovanja.
(3) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru računovodstvenih poslova poduzetnika na odgovarajući način primjenjuju se i na osobe iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona.
Način obavljanja nadzora
Članak 26.
Ministarstvo financija – Porezna uprava obavlja nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova na sljedeći način:
1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća te drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza financijskih izvještaja),
2. provjerom sustava koje poduzetnik primjenjuje za obradu podataka u vezi računovodstvenih poslova,
3. izravnim nadzorom kod poduzetnika.
Osobe ovlaštene za nadzor
Članak 27.
Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova provode inspektori i druge ovlaštene osobe Ministarstva financija – Porezne uprave.
Opseg nadzora
Članak 28.
(1) Poduzetnik je dužan ovlaštenoj osobi omogućiti nadzor svih knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća, drugih poreznih i statističkih izvještaja, te sustava koje primjenjuje za obradu podataka.
(2) Poduzetnik je dužan na zahtjev Ministarstva financija – Porezne uprave, dostaviti preslik isprava ili financijskih izvještaja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Poduzetnik je dužan ovlaštenim osobama Ministarstva financija – Porezne uprave staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu neometano i bez prisutnosti drugih osoba obaviti nadzor računovodstvenih poslova.
(4) Osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika i radnici poduzetnika dužni su na zahtjev ovlaštene osobe Ministarstva financija – Porezne uprave dati sve knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godišnje financijske izvještaje i godišnja financijska izvješća, te druga porezna i statistička izvješća i informacije o računovodstvenim poslovima bitnim za obavljanje nadzora.
(5) Ministarstvo financija – Porezna uprava može osobe iz stavka 4. ovoga članka pozvati da o informacijama iz stavka 4. ovoga članka, u roku koji ne smije biti kraći od 3 dana, sastave pisano izvješće ili ih pozvati da daju usmenu izjavu.
Obavijest o nadzoru
Članak 29.
(1) Obavijest o nadzoru poslovanja dostavlja se poduzetniku najmanje 8 dana prije početka nadzora.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ovlaštena osoba može obavijest o nadzoru poslovanja uručiti prilikom početka nadzora ako nije bilo moguće na drugi način postići cilj pojedinog nadzora.
(3) Obavijest o nadzoru poslovanja mora sadržavati predmet nadzora.
Mjere nadzora
Članak 30.
(1) Ministarstvo financija – Porezna uprava može donijeti sljedeće mjere nadzora:
1. rješenje o otklanjanju nepravilnosti,
2. pokretanje prekršajnog ili kaznenog postupka.
(2) Rješenje iz stavka 1. točke 1. ovoga članka je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
(3) Poduzetnik kojem je izdano rješenje iz stavka 1. točke 1. ovoga članka dužan je u roku određenom rješenjem otkloniti utvrđene nepravilnosti te u roku od 8 dana od isteka roka određenog rješenjem o tome pisano izvijestiti Ministarstvo financija – Poreznu upravu, uz dokaz o otklonjenim nepravilnostima.
 
XII. KAZNENE I PREKRŠAJNE ODREDBE

Kaznene odredbe
Članak 31.
Brisan.
Prekršajne odredbe
Članak 32.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik odnosno osoba iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona ako:
1. ne vodi poslovne knjige (članak 4.),
2. ne sastavi knjigovodstvenu ispravu (članak 5.),
3. ne sastavlja knjigovodstvene isprave sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 5. i 6.),
4. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (članak 6.),
5. ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 7.),
6. ne vodi poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 9.),
7. ne otvori poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 9.),
8. ne zaključi poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.),
9. ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.),
10. ne čuva poslovne knjige u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.),
11. ne popiše imovinu i obveze sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 11.),
12. ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI-ja odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (članak 13.),
13. ne sastavi godišnje financijske izvještaje (članak 15.),
14. ne sastavlja godišnje financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 15.),
15. ne čuva godišnje financijske izvještaje u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 15.),
16. ne sastavi konsolidirane financijske izvještaje (članak 16.),
17. ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 16.),
18. ne čuva konsolidirane godišnje financijske izvještaje u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 16.),
19. ne revidira godišnje financijske izvještaje (članak 17.),
20. ne čuva revizorsko izvješće u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 17.),
21. ne izradi godišnje izvješće (članak 18.),
22. ne izrađuje godišnje izvješće sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 18.),
23. ne sastavlja poslovne knjige i ne sastavlja godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj (članak 19.),
24. ne dostavi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće te revizorsko izvješće, ako je dužan revidirati svoje godišnje financijske izvještaje, i druge dokumente Financijskoj agenciji radi javne objave u rokovima sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 20.).
25. ako podatke dobivene iz Registra godišnjih financijskih izvještaja koristi suprotno odredbama članka 24. stavka 4. ovoga Zakona,
26. ne omogući nadzor ovlaštenoj osobi sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 28.),
27. ne otkloni utvrđene nepravilnosti i ne obavijesti Ministarstvo financija o tome sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 30.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba poduzetnika.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00kuna kaznit će fizička osoba ako podatke dobivene iz Registra godišnjih financijskih izvještaja koristi suprotno odredbama članka 24. stavka 4. ovoga Zakona.
Zastara
Članak 33.
(1) Prekršajni postupak za prekršaje predviđene ovim Zakonom se ne može pokrenuti nakon proteka tri godine od dana saznanja da je radnja prekršaja dovršena.
(2) Zastara nastupa u svakom slučaju kada od dana dovršenja radnje prekršaja protekne šest godina.
(3) Na tijek i prekid zastare pokretanja prekršajnog postupka te na zastaru izvršenja prekršajne kazne primjenjuju se odredbe Zakona o prekršajima.
 
XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Postupci
Članak 34.
(1) Odbor je osnovan na temelju Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 146/05.) i nastavlja raditi sukladno ovom Zakonu.
(2) Mandat članova Odbora imenovanih na temelju Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 146/05.) prestaje danom imenovanja članova Odbora sukladno ovom Zakonu.
(3) Do dana prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja i Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koje utvrdi Odbor, a objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(4) Prijevode Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja na hrvatski jezik, Odbor može povjeriti osobama koje su za to ovlaštene od Odbora za međunarodne računovodstvene standarde.
(5) Za odobravanje prijevoda Odbor može naplatiti naknadu.
(6) Registar godišnjih financijskih izvještaja osnovan je temeljem Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (»Narodne novine«, br. 47/03.) i nastavlja se voditi sukladno ovom Zakonu.
Donošenje propisa
Članak 35.
(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona na prijedlog ministra financija:
1. donijeti propis o računovodstvu vjerskih zajednica, političkih stranaka, sindikata i ostalih neprofitnih organizacija na temelju ovlasti iz članka 2. stavka 5. ovoga Zakona,
2. imenovati članove Odbora na temelju ovlasti iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ministar financija dužan je u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti na temelju ovlasti iz ovoga Zakona:
1. propis o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona,
2. propis o obliku i sadržaju dodatnih podataka iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona,
3. propis o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja iz članka 23. stavka 8. ovoga Zakona,
4. propis o načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja, te načinu primanja i postupka provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća iz članka 23. stavka 14. ovoga Zakona.
(3) Odbor je dužan u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti na temelju ovlasti iz ovoga Zakona:
1. HSFI iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona,
2. pravilnik o načinu rada iz članka 14. stavka 7. ovoga Zakona.
(4) Financijska agencija dužna je u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti elektronički oblik i format prikaza godišnjih financijskih izvještaja na temelju ovlasti iz članka 22. stavka 7. ovoga Zakona.
(5) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga članka važe propisi doneseni na temelju Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 146/05.) i Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (»Narodne novine«, br. 47/03.).
Prestanak važenja propisa
Članak 36.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 146/05.) i Zakon o Registru godišnjih financijskih izvještaja (»Narodne novine«, br. 47/03.).
Stupanje na snagu
Članak 37.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2008., osim članka 12. stavka 4. i članka 17. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.


Fiskalizacija - pitanja   (1.1.2013.)
10 čestih pitanja o fiskalizaciji
10 čestih pitanja o fiskalizaciji Zbog učestalih upita i traženja pojašnjenje na koga se konkretno odnosi koja kategorija, odnosno tko se sve ubraja u sustav obveznika fiskalizacije, donosimo vam 10 često postavljanih pitanja. Odgovore na njih donosi Porezna uprava. 1. Jesu li neprofitne organizacije (ustanove – vrtići, škole, fakulteti…; udruge – rukometni klub, udruga građana…; turističke zajednice te ostale slične pravne osobe) obveznici fiskalizacije? Neprofitne organizacije smatraju se obveznicima fiskalizacije ako su obveznici poreza na dobit. Znači, neprofitne organizacije koje se smatraju obveznicima poreza na dobit ili im je Porezna uprava rješenjem utvrdila obvezu poreza na dobit za dio ili ukupnu djelatnost, za dio djelatnosti za koju su obveznici poreza na dobit, obveznici su i fiskalizacije. 2. Jesu li mjenjači obveznici fiskalizacije, s obzirom na to da koriste programe ovjerene od HNB? Mjenjači, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije. 3. Jesu li otkupljivači zlata te otkupljivači sekundarnih sirovina obveznici fiskalizacije? Otkupljivači, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije. 4. Jesu li obveznici fiskalizacije iznajmljivači apartmana, soba i postelja koji paušalno plaćaju porez na dohodak? Iznajmljivači apartmana, soba i postelja nisu obveznici fiskalizacije. Istima se ne utvrđuje obveza fiskalizacije s obzirom na to da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti već dohodak od imovine i imovinskih prava. 5. Jesu li obrtnici 'paušalisti' obveznici fiskalizacije? Porezni obveznik iz upita je obveznik fiskalizacije te prema Zakonu treba prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama s opisom (poslovnica, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te načina numeriranja brojeva) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu, dok će postupak fiskalizacije izdavanja računa provoditi ili putem naplatnog uređaja ili putem ovjerene knjige računa. 6. Jesu li su caffe barovi što uslužuju samo piće obveznici fiskalizacije od 01.01 ili od 01.07? Prema Zakonu od 1. siječnja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.) Djelatnost Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane je naziv područja djelatnosti iz NKD 2007. Kako se Zakonom o NKD-u predviđa da u područje oznake I - djelatnost Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, spada i djelatnost pripreme i usluživanja pića, znači da i za OIB, koji između ostalog, ili kao jedinu djelatnost, obavlja djelatnost u caffe bar-u obveza fiskalizacije započinje 1. siječnja 2013., za ukupnu djelatnost tog OIB-a. 7. Hoće li OPG, koji prodaje vino iz vlastitog podruma, biti obveznik fiskalizacije i kada? OPG koji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti smatra se i obveznikom fiskalizacije. OPG – prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine, spada u razred A-poljoprivreda, a što znači da je obveznik fiskalizacije od 01.07.2013. Napominjemo da u ovom trenutku za prodaju na tržnicama i otvorenim prostorima nije potrebno izdavati račune, a ako nema obveze izdavanja računa, nema ni obveze fiskalizacije (Zakon o porezu na dodanu vrijednost). Nadalje, Zakon predviđa da se od fiskalizacije oslobađa prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima (ali samo vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima). 8. Naše poduzeće (d.o.o.) vrši servisne usluge na terenu. Tri djelatnika izdaju račune kod korisnika. Nije nam jasno kako provesti fiskalizaciju i kome se obratiti za dodatne informacije i pojašnjenja? Prema Zakonu pružanje usluga na terenu nije isključeno od obveze fiskalizacije. Stoga se poduzeće smatra obveznikom fiskalizacije i mora izvršiti prilagodbu kao i svi obveznici fiskalizacije za postupak fiskalizacije. Ako se kod pružanja usluge na terenu izdaju računi koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju gotovinom, potrebno je provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa tako da se osigura korištenje prijenosnog prilagođenog naplatnog uređaja. 9. Poduzeće je veleprodaja i nema naplate računa gotovinom niti karticama, sve se naplaćuje uplatom na račun. Jesam li obveznik fiskalizacije? Društvo koje ostvaruje promet u veleprodaji naplatom svih računa uplatom na račun, je obveznik fiskalizacije te mora prilagoditi poslovanje kao svi obveznici fiskalizacije. Međutim, ako ne naplaćuje račune u gotovini, onda nije obveznik fiskalizacije izdavanja računa tako da izdaje račune putem prilagođenih naplatnih uređaja koje dostavlja elektroničkim putem na ovjeru u Poreznu upravu te stoga nije ni obvezan nabaviti ili prilagoditi naplatni uređaj. 10. Poslovni subjekt u svom sustavu ima restoran i maloprodaju. Kreće li s 01.01.2013. fiskalizacija samo u restoranu i u prodavaonicama ili će se u maloprodaji to moći uraditi kasnije (od 01.04. ili 01.07.13.)? Prema Zakona od 1. siječnja 2013., obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.). Slijedom navedenog, ako je jedna od djelatnosti koju obavljate djelatnost koja pripada području Oznake I NKD 2007 – obveznik ste fiskalizacije od 1. siječnja 2013. i to za ukupnu djelatnost. Ukoliko imate upite vezane za pitanja pravne ili poslovne prirode, možete ih dostaviti na email adresu Porezne uprave fiskalizacija@porezna-uprava.hr.
Fiskalizacija - rokovi   (1.1.2013.)
Rokovi za fiskalizaciju
Od 1. srpnja fiskalizacija vrijedi za sve njezine obveznike Člankom 37. Zakona o fiskalizaciji definirani su različiti datumi stupanja na snagu za pojedine kategorije: Od 1. siječnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije i to za velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu bez obzira na djelatnost koju obavljaju te za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Od 1. travnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije, koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka i to obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak. Od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za sve obveznike fiskalizacije.
Finansing.d.o.o.
Knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek